Turska planira uspostaviti tampon-zonu na iranskoj strani granice ukoliko se ostvari najgori mogući scenarij i dođe do kolapsa vlasti u Teheranu, saznaje Middle East Eye.
Visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova u četvrtak su, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informirali zastupnike da se Ankara priprema za nekoliko mogućih scenarija u vezi s Iranom, prema riječima dvoje učesnika brifinga koji su govorili za MEE.
Jedan od učesnika naveo je da su turski zvaničnici koristili termin “tampon-zona” kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica ka Turskoj.
Međutim, drugi učesnik je rekao da zvaničnici nisu izričito koristili izraz “tampon-zona”, ali su jasno pokazali spremnost da idu dalje od uobičajenih mjera.
“U suštini, rekli su da smatraju kako sve što je moguće treba učiniti na iranskoj strani kako bi oni koji bi eventualno krenuli u migraciju ostali tamo”, rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane ranije ovog mjeseca saopćilo je da je Ankara ojačala sigurnost duž svoje granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptička tornja i 43 tornja s liftovima, modularni betonski zid dužine 380 kilometara, kao i 553 kilometra zaštitnih rovova.
Ministarstvo je dodalo da se granična područja nadziru 24 sata dnevno putem izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione. Turski mediji su izvijestili da su zvaničnici tokom istog brifinga zastupnicima rekli kako je oko 4.000 Iranaca ubijeno, a 20.000 ranjeno tokom nemira protiv vlasti ranije ovog mjeseca.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak, u televizijskom obraćanju, da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu te je pozvao američku vladu da koristi diplomatske kanale za rješavanje krize.
Američki predsjednik Donald Trump je u početku prijetio Teheranu tokom nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije rekao da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom. Ipak, Washington u međuvremenu razmatra precizne udare na “visokovrijedne” iranske zvaničnike i komandante koje smatra odgovornim za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zaljevski zvaničnik upoznat s razgovorima.
U posljednjim danima SAD su rasporedile ratne avione, sisteme protuzračne odbrane i ratne brodove u regiji Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, dajući Trumpu mogućnost da cilja visoke iranske zvaničnike.
Ovo vojno jačanje, čini se, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln stigao u vode Bliskog istoka.
Turska vlada je itekako svjesna posljedica operacija promjene režima i ratova, nakon destabilizirajućih efekata američke invazije na Irak 2003. godine, kao i građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024.
Ovi sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku i opteretili ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo i dalje je izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, posebno 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada vlasti Bashara al-Assada.
MEE je u junu izvijestio da su turski zvaničnici procijenili kako bi rat punog obima između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica prema turskoj granici.
Izvori su tada rekli da Ankara vjerovatno ne bi prihvatila izbjeglice osim onih kojima je hitno potrebna humanitarna pomoć.
MEE je također izvijestio da Turska više neće primjenjivati politiku “otvorenih vrata” prema bilo kojoj susjednoj zemlji u slučaju izbjegličkog vala. Iranci trenutno mogu ući u Tursku bez vize.
Međutim, jedan od faktora koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih ima najmanje 12 miliona.
Ostaje nejasno kako bi Turska reagirala ako bi pripadnici ove zajednice masovno stigli na granicu, što bi moglo izazvati snažan domaći pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.
(24sata.info)