Zemlje Europske unije, među kojima su Švedska, Nizozemska, Španjolska i Poljska, traže od Bruxellesa da ponovno razmotri mogućnost korištenja zamrznute ruske državne imovine za financiranje Ukrajine. Razlog je sve veća zabrinutost da bi se Kijev mogao ponovno suočiti s ozbiljnim manjkom novca, piše Financial Times.
Plan da se za financiranje Ukrajine iskoristi više od 200 milijardi eura imovine ruske središnje banke, zamrznute u EU zbog sankcija, propao je prošle zime. Belgija, u kojoj se nalazi najveći dio te imovine, blokirala je prijedlog. No skupina država sada priprema pismo Europskoj komisiji u kojem će zatražiti da ponovno počne raditi na tom rješenju, rekla su za Financial Times četiri izvora upoznata sa sadržajem dokumenta.
### Ruska imovina opet u fokusu
Od Komisije će tražiti i pojašnjenje je li postignut napredak u pronalaženju drugih pravnih i tehničkih rješenja kojima bi se mogao zaobići belgijski veto. “Sada je vrijeme da ponovno otvorimo raspravu o tome kako možemo još više iskoristiti zamrznutu rusku imovinu u korist Ukrajine, ali i nas samih”, rekla je švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard.
“To je pravedan i razuman način da osiguramo da se Ukrajina može braniti, a time i cijela Europa”, dodala je. Jedan od izvora rekao je da je riječ o “pozivu Komisiji da obavi tehnički posao” potreban za korištenje te imovine i smanjenje pritiska na ukrajinski proračun. Očekuje se da će pismo biti poslano u četvrtak.
EU je rusku imovinu zamrznuo u prvim danima ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Kijev već dugo traži da se ta sredstva iskoriste za financiranje njegove obrane. Prihodi od ruske imovine koja se nalazi u Euroclearu, središnjem depozitoriju vrijednosnih papira sa sjedištem u Bruxellesu, već se koriste za financiranje zajma Ukrajini vrijednog do 50 milijardi eura, dogovorenog 2024. godine.
### Ukrajini treba još novca
Dok Rusija gotovo svake noći projektilima napada ukrajinske gradove, među državama članicama EU raste zabrinutost da će Kijevu trebati još novca. To bi bilo dodatno financiranje povrh zajma od 90 milijardi eura, osiguranog iz proračuna EU i dogovorenog prošlog prosinca kao zamjena za plan korištenja zamrznute ruske imovine.
“Zajam od 90 milijardi eura pokazuje koliko je EU predan potpori Ukrajini, ali jasno je da to nije dovoljno”, rekla je Stenergard. “Moramo osigurati da teret ne padne samo na jednu ili dvije države članice”, rekao je izvor upoznat s dokumentom.
Države članice EU u prosincu su se dogovorile da će nastaviti raditi na uspostavi takozvanog reparacijskog zajma koji bi se temeljio na novčanim sredstvima povezanima sa zamrznutom ruskom imovinom. No otad o tome nije bilo novih informacija pa zemlje koje stoje iza pisma sada od Komisije traže izvješće o tome dokle se stiglo.
### Belgijske dvojbe ostaju
Belgija je prošle godine blokirala taj plan zbog straha da bi mogla snositi troškove ako Rusija pokrene pravne postupke i zatraži povrat imovine. “Još nitko nije iznio novi prijedlog kojim bi se izbjegle iste političke prepreke koje su postojale u prosincu”, rekao je jedan dužnosnik EU upoznat s internim razgovorima. “Nemamo čarobno rješenje”, dodao je.
“Ipak, postojeće pravne prijedloge možemo doraditi, a ako se političke okolnosti promijene, možda će ih biti moguće usvojiti.” Belgija i dalje ima iste dvojbe kao i prošle godine. Strahuje od mogućih ruskih tužbi i upozorava na rizike za financijska tržišta ako se posegne za ruskom državnom imovinom. “Ništa se nije promijenilo od prošle rasprave i njezina neuspjeha”, rekao je jedan od izvora.
Poziv na ponovno razmatranje korištenja zamrznute ruske imovine dolazi u trenutku kada se zaoštrava rasprava o veličini i financiranju sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna EU. Neki diplomati smatraju da bi dodatno financiranje Ukrajine moglo postati dio tih pregovora, što bi povećalo pritisak na države članice da pronađu druge izvore novca.