Iako se u vezi sa energetskim projektima, za koje je interesovanje pokazao američki investitor blizak trenutnoj administraciji Donalda Trampa, radi o diverzifikovanju energetskih izvora, njihova realizacija imaće uticaj ne samo za energetsku stabilnost BiH, već i za buduća politička kretanja u BiH.
U proteklom periodu imali smo priliku da se upoznamo s različitim aspektima projekta izgradnje Južne interkonekcije i više uglova gledanja na njegovu realizaciju. Čini se da postoje dva važna pitanja koja bi mogla imati ključan uticaj na BiH. Prvo pitanje odnosi se na političku stabilnost, a drugo na kompatibilnost projekta s energetskim politikama EU. Što se tiče političke stabilnosti, činjenica da su sve tri strane u BiH, svako sa svog aspekta i svojih interesa, zainteresovane za saradnju s investitorima iz SAD ne samo u pogledu energetike, nego i drugih oblasti, može pojačati političku stabilnost u BiH.
Širenje gasne mreže i regionalna pravna sigurnost
S jedne strane, investitori žele predvidljivost i pravnu sigurnost, a s druge strane Ambasada SAD i američka administracija imaju uticaj na političke aktere da dođe do smirivanja političke krize. U ovom segmentu poklapa se interes i jedne i druge strane, i to bi moglo dovesti do stabilizacije BiH.
Kada je riječ o pravnoj sigurnosti, ako bi SAD pomogle stabilizovanju političke situacije, prestanku osporavanja i države BiH iz Banjaluke i Republike Srpske od strane sarajevskih političkih faktora, to bi moglo investitorima dati dodatnu sigurnost. Objašnjeno nam je da bi Južna interkonekcija mogla biti samo prvi korak, a da bi se gasna mreža mogla proširiti dalje prema Srbiji i Crnoj Gori, što je posebno relevantno nakon što je Trampova administracija odlučila izbaciti ruski kapital iz Naftne industrije Srbije, čime u vodu padaju raniji planovi da se RS preko Srbije poveže s ruskim gasnim izvorima.
Drugi aspekt američke investicije je kompatibilnost s evropskim energetskim politikama. Važno je da nam je objašnjeno da bi američki investitor poštovao evropske norme, uključujući i Treći energetski paket EU, koji definiše uslove koje evropska gasna mreža mora da ispuni.
Prelazak na hidrogen i smanjenje CBAM penala za izvoznike
Na primjer, gasna infrastruktura morala bi biti dostupna svim potencijalnim dobavljačima gasa koji imaju licencu za poslovanje u Evropi, što znači da bi BiH mogla nabavljati i drugi gas, ako to bude željela. Licence za uvoz gasa u BiH i dalje bi, kako nam je objašnjeno, kontrolisala BiH. Osim toga, poštovanje evropskih normi podrazumijeva i da se gasna infrastruktura mora prilagoditi i hidrogenu kao energentu koji bi se takođe mogao dobavljati istim cjevovodima, pa čak i miješati s prirodnim gasom, ako potrošači i dobavljači nađu interes za takvim aranžmanima. Korištenjem čistog hidrogena, dobijenog iz obnovljivih izvora energije, investitori koji bi koristili gas iz Južne interkonekcije mogli bi smanjiti cijenu CBAM penala, odnosno konačnu cijenu proizvoda koji se izvoze na tržište EU.
Prirodni gas kao ključno tranziciono gorivo u narednih 30 godina
EU, kako saznajemo, principijelno nema ništa protiv američke investicije u BiH, ali smatraju da bi BiH trebalo da vodi računa da se gas kao energent u EU tretira kao tranziciono gorivo. Energetski stručnjaci procjenjuju da se i dalje ne zna koliko će ta tranzicija trajati i šta će podrazumijevati, ali se čini da će prirodni gas igrati ulogu u energetskom miksu barem u periodu u kojem ova koncesija za Južnu interkonekciju bude bila aktivna, koja bi trebalo da iznosi 30 godina.
Izazovi energetske stabilnosti: Zamjena uglja gasnim elektranama
Kako nam je rekao Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, BiH ima potrebu da razmišlja ne samo o ekološkoj održivosti, nego i o energetskoj stabilnosti BiH.
“U nacionalnom energetskom klimatskom planu postoje pojmovi i tranzitnih goriva. Nama je tamo stavljeno da je i ugalj tranzitno gorivo, jer mi nemamo drugog. Mi nemamo ni nuklearnu energiju niti imamo plin. U razgovorima s našim kolegama iz drugih dijelova Evrope, recimo iz Skandinavije, oni nam objašnjavaju da je osnovni izvor električne energije nuklearna. Mi to nemamo”, rekao nam je on.
Iz ovoga proizlazi da, ako BiH ukine ugalj, a ne bude primijenila gas kao bazno opterećenje, odnosno izvor energije koji bi garantovao stabilnost kada nema dovoljno vode za hidroelektrane, sunca za solarne panele i vjetra za vjetroparkove, neće moći obezbijediti osnovno funkcionisanje elektroenergetskog sistema. Izgradnja gasnih elektrana bi mogla pokriti ovaj dio energetskih potreba, ali dugoročno to može BiH dovesti u koliziju s energetskim ciljevima EU, koja do 2050. godine želi u potpunosti preći na karbon neutralnu ekonomiju.
Zaključak: Ekonomska isplativost zavisi od reformi i stabilnosti
Kada se sve sabere i oduzme, ova investicija može biti profitabilna i za američke investitore i korisna za BiH ako cijene gasa budu na razumnom nivou, američka spoljna politika predvidljiva, a bh. političari sprovedu reforme koje traži EU. Ukoliko se politička nestabilnost u BiH nastavi, BiH neće biti zanimljiva ni za strane investitore niti moći obezbijediti ekonomsku stabilnost za njene stanovnike, pišu nezavisne.
(24sata.info)