Cijene nafte porasle su u utorak na najviši nivo od kraja jula, dok su istovremeno rasli i troškovi državnog zaduživanja zbog slabljenja nade u brzo smirivanje američko-iranskog sukoba.
Brent, globalni referentni pokazatelj za cijenu nafte, rano ujutro po istočnoameričkom vremenu bio je viši za 0,1 posto i dostigao 91 dolar po barelu. Američka referentna nafta WTI porasla je za 0,7 posto, na 85 dolara.
Washington i Teheran su u junu dogovorili 60-dnevni prekid vatre kako bi otvorili prostor za pregovore o trajnijem mirovnom rješenju, uz smirivanje borbi i mogućnost ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza.
Taj dogovor je, međutim, već ranije faktički propao, a u ponedjeljak je i zvanično istekao bez naznaka napretka, dok su tenzije dodatno pojačane.
Dodatnu zabrinutost na tržištu izazvala je izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je u ponedjeljak zaprijetio bombardovanjem Omana, američkog saveznika, ako se umiješa u američke napore u moreuzu.
To je među trgovcima pojačalo strah da bi mirovni sporazum mogao ostati daleko.
Rast napetosti pogurao je i prinose na državne obveznice, jer tržišta procjenjuju da bi dugotrajniji sukob mogao zadržati visoke cijene energenata i povećati vjerovatnoću novog rasta kamatnih stopa radi suzbijanja inflacije.
Na kretanje prinosa utiču i drugi faktori, uključujući velike nivoe javnog duga.
Prinos na američku 30-godišnju državnu obveznicu u utorak je dostigao dnevni maksimum od 5,33 posto, što je njegov najviši nivo u gotovo dvije decenije.
Prinos na njemačku 10-godišnju državnu obveznicu, prema Reutersu, dostigao je najviši nivo u posljednjih 15 godina.
Analitičari Deutsche Banka naveli su u utorak: “Dugoročni prinosi na državne obveznice dostigli su višegodišnje maksimume u više zemalja, što pokazuje da fiskalni pritisci na vlade ne nestaju.”
(24sata.info)