U vremenu kada je obrazovni sistem u HNK prolazio kroz jedan od najtežih perioda, obilježen štrajkovima, obustavom nastave, sudskim presudama i napetim pregovorima sa sindikatima, pred Ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK našao se ozbiljan izazov, kako vratiti stabilnost i povjerenje u sistem.
U intervjuu za Vijesti.ba ministar Adnan Velagić govori o tome kako su vođeni pregovori sa sindikatima, šta je presudilo da dođe do dogovora, ali i o reformama koje su pokrenute u obrazovanju i kulturi. Velagić otkriva detalje novih zakona i pravilnika, govori o uvođenju obaveznog predškolskog obrazovanja, smanjenju broja učenika u odjeljenjima, očuvanju radnih mjesta nastavnika, te prvom Zakonu o kulturi u historiji HNK.
Pred vama je prvi dio intervjua
Kada ste preuzeli mandat, dočekali su Vas protesti, obustava nastave, sudske presude i napeti pregovori sa sindikatima. Koliko je bilo teško stabilizirati sistem obrazovanja u takvim okolnostima?
Velagić: U pravu ste. Odmah nakon imenovanja ovog saziva Vlade HNK započeo je štrajk prosvjetnih radnika u osnovnim i srednjim školama u HNK i samim tim se sistem obrazovanja našao u složenoj situaciji. U takvim vrlo kompleksnim prilikama – s obzirom da je tek započeo mandat – nije bilo jednostavno donositi odluke koji će zaštititi interese svih učesnika u odgojno-obrazovnom procesu, odnosno učenika, prosvjetnih radnika i roditelja/staratelja. Kako sam spominjao i tokom trajanja štrajka, moj cilj je bio da uspostavimo dijalog, jer smatram da se problemi mogu rješavati samo razgovorom i kompromisom, a nikako jednostranim potezima. Nakon višemjesečnih razgovora s predstavnicima sindikata potpisali smo kolektivne ugovore za djelatnosti osnovnog i srednjeg obrazovanja i time omogućili neophodan nivo stabilnosti, unaprijedili materijalni status prosvjetnih radnika i, u konačnici, vratili povjerenje u obrazovni sistem.
Mnogi su tada tvrdili da je kompromis sa sindikatima gotovo nemoguć. Šta je na kraju presudilo da do dogovora ipak dođe i jesu li ti odnosi danas kvalitetniji?
Velagić: U periodu trajanja štrajka pogledi sindikata i Vlade HNK bili su poprilično udaljeni pa se u javnosti stvarao dojam da je dogovor skoro nemoguć. Međutim, bio sam duboko uvjeren da nijedna strana, dugoročno, ne može profitirati od konflikata i situacije u kojoj se nalazio obrazovni sistem. Presudilo je to, što su bez obzira na sve, i Vlada i Sindikat pokazali spremnost da probleme sagledaju sa šireg aspekta i da u najboljem interesu svih učesnika u obrazovnom sistemu dogovorimo pozitivna rješenja. Tokom tih razgovora, insistirao sam na međusobnom uvažavanju i sagledavanju realnih mogućnosti budžeta, ali istovremeno i na prihvatanju zahtjeva prosvjetnih radnika. Mislim da je obostrano uvaževanje i otvoren i nedvosmislen razgovor formula za jedan zdrav partnerski odnos između Vlade i Sindikata.
Vi često ističete da je HNK godinama imao ozbiljan nedostatak zakonskih i podzakonskih akata. Koliko je taj pravni vakuum zapravo kočio obrazovni sistem?
Velagić: Nedostatak ili zastarjelost zakonskih i podzakonskih akata, ne samo u obrazovnom sistemu, nego i u drugim oblastima, predstavlja problem. Većina zakona u obrazovnom sistemu je zastarjela. Takvo stanje ponekad dovodi do usporavanja važnih obrazovnih procesa i modernizacije, jer je bez savremenog i jasnog pravnog okvira teško provoditi velike promjene i obrazovne politike. Zato sam od dolaska na funkciju ministra insistirao na izradi i donošenju nove zakonske regulative i podzakonskih akata, kako bi obrazovni sistem, ali i drugi sektori u sastavu ovog Ministarstva mogli efikasnije funkcionirati. S tim u vezi, izradili smo Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju u HNK, koji podrazumjeva uvođenje obaveznog predškolskog obrazovanja. Ovaj zakon je usvojen u Vladi i Skupštini u nacrtu, prošao je i javnu raspravu, te je u formi prijedloga upućen Vladi na usvajanje. Također, Vladi HNK uputili smo i Nacrt Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju u HNK, a u izradi je i Zakon o srednjem obrazovanju u HNK, kao i Izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju u HNK. Kao što je već poznato, po prvi put u HNK donesen je i Zakon o kulturi, a za vrlo kratko vrijeme biće doneseno i nekoliko podzakonskih akata iz ove oblasti.
Donijeli ste pravilnike o stručnom usavršavanju i napredovanju. Koji je njihov značaj?
Velagić: Do 2024. godine u HNK na snazi je bio Pravilnik o stručnom usavršavanju, ocjenjivanju i napredovanju odgajatelja, učitelja, nastavnika i stručnih saradnika. Međutim, zbog određenih poteškoća u primjeni urađena su tri zasebna pravilnika i to: Pravilnik o stručnom usavršavanju i napredovanju odgajatelja i stručnih saradnika u predškolskim ustanovama, Pravilnik o stručnom usavršavanju i napredovanju nastavnika i stručnih saradnika u osnovnim školama i Pravilnik o stručnom usavršavanju i napredovanju profesora i stručnih saradnika u srednjim školama. Nakon 15-tak godina stagnacije, pravilnicima koji se odnose na osnovno i srednje obrazovanje smo omogućili imenovanje mentora i savjetnika u osnovnim i srednjim školama, kojima smo osigurali dodatak na platu. Tako je od februara tekuće godine, Ministarstvo promovisalo 248 mentora i savjetnika u osnovnim i srednjim školama, od čega 165 mentora i 83 savjetnika. Promoviranim mentorima osiguran je dodatak na platu od 5%, a promoviranim savjetnicima 8% na platu. Ovom odlukom nastojimo da provodimo procese u jačanju kompetencija prosvjetnih radnika, koji obrazuju sadašnje i buduće generacije. Osim osiguranja što boljih uslova za odgoj i obrazovanje naših učenika, jedan od ključnih ciljeva Ministarstva jeste i podržavanje i unapređenje statusa nastavnika u njihovom zahtjevnom i odgovornom pozivu koji obavljaju.
Po prvi put u HNK je donesen Zakon o kulturi. Šta se usvajanjem ovog Zakona želi postići u oblasti kulture u Hercegovačko-neretvanskom kantonu?
Velagić: S obzirom na činjenicu da u Hercegovačko-neretvanskom kantonu do sada nije postojao Zakon o kulturi, usvajanje ovog zakona je značaj iskorak ka sistemskom uređenju ove oblasti. Ovaj Zakon, u suštini, predstavlja važan temelj za izgradnju funkcionalnog i održivog sistema kulture koji podržava stvaraoce, podstiče savremeno stvaralaštvo i čuva naše naslijeđe. Kultura ne smije i ne treba biti samo privilegija pojedinaca ili određenih sredina, nego javno dobro. S tim u vezi, naš cilj je da kultura bude dostupna svim građanima, bez obzira da li žive u većim ili manjim općinama i gradovima. U narednom periodu, pred nama je važan posao izrade podzakonskih akata i, naravno, daljnje saradnje sa kulturnim akterima i drugim nivoima vlasti, kako bi zakonska rješenja bila pretočena u konkretne promjene u praksi.
U toku Vašeg mandata radili ste i izmjene pedagoških standarda i normativa kojima ste smanjili broj učenika u odjeljenjima i očuvali radna mjesta. Koliko je to finansijski zahtjevno za Kanton?
Velagić: Izmjenama pedagoških standarda i osnovnog i srednjeg školstva imali smo intenciju postići dva cilja, a to su: očuvanje odnosno stabilnost radnih mjesta i bolju posvećenost svakom učeniku odnosno omogućavanje kvalitetnijeg obrazovnog procesa, i u tome smo uspjeli. Izmjene su podrazumijevale smanjenje broja učenika po odjeljenjima sa 18 na 14 do najviše 24 u srednjim odnosno 28 u osnovnim školama, čime su sačuvana postojeća radna mjesta. Također, izmjenama i dopunama standarda ostvareni su uvjeti za angažiranje drugog stručnog saradnika (psihologa, socijalnog radnika, logopeda), kao i asistenata u nastavi. Iako iz određenog ugla posmatranja izmjene pedagoških standarda predstavljaju trošak odnosno finansijske implikacije za budžet kantona, smatram da ovaj korak koji smo napravili predstavlja investiciju u unapređenje odgojno-obrazovnog procesa i stvaranje kvalitetnijeg ambijenta za rad nastavnika i učenika. Upravo je i intencija Ministarstva bila da se usmjerimo ka stvaranju što boljih uslova za nastavu, koja odgaja i obrazuje našu djecu.
Koliko su programi zbrinjavanja tehnološkog viška pomogli da se izbjegnu otkazi i socijalni problemi u obrazovanju?
Velagić: Okvirni program i Okvirni sporazum o zbrinjavanju radnika za čijim radom je prestala potreba u osnovnim školama, je postojao i prije mog dolaska na mjesto ministra. Međutim, mi smo uradili određene izmjene i programa i sporazuma s ciljem dodatnog unaprjeđenja procesa zbrinjavanja radnika za kojima je prestala potreba. A kada je riječ o srednjim školama, po prvi put smo donijeli Okvirni program i Okvirni sporazum o zbrinjavanju radnika za čijim radom je prestala potreba u srednjim školama, koji je već prošle godine uspješno primjenjen. Na naše zadovoljstvo ovi akti, koji su potpisani sa sindikatima i osnovnog i srednjeg obrazovanja, u značajnoj mjeri doprinose očuvanju radnih mjesta naših nastavnika i profesora.
Razgovarao: S. Ćenan
(24sata.info)