Međunarodni tim predvođen Majidom Ezzatijem, profesorom globalnog zdravlja okoliša na Imperial Collegeu u Londonu, objavio je rad u časopisu The Lancet u kojem se predviđa budući životni vijek u 35 industrijaliziranih zemalja.
Studija, provedena u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, koristila je novu statističku metodu nazvanu Bayesov model ansambl – kombinirajući rezultate 21 zasebnog modela predviđanja – kako bi se dobile robusnije projekcije nego što bi to mogao dati bilo koji pojedinačni model. Rezultat, koji je dobio značajnu međunarodnu medijsku pokrivenost, bio je da će žene rođene u Južnoj Koreji 2030. godine imati prosječni životni vijek od približno 90,8 godina, što ih čini prvom nacionalnom populacijom u zabilježenoj ljudskoj historiji za koju se predviđa da će u prosjeku preći prag od 90 godina, kako prenosi Medical Express.
Granica od 90 godina
Broj nije siguran. U samom radu časopisa Lancet , model je dodijelio vjerovatnoću od 57 posto da će prosječni očekivani životni vijek žena u Južnoj Koreji premašiti 90 godina do 2030. godine i vjerovatnoću od 90 posto da će premašiti 86,7 godina – brojka koja je 2012. godine bila najveći nacionalni očekivani životni vijek žena ikada zabilježen bilo gdje u svijetu. Granica od 90 godina je stoga vjerovatnija nego ne, ali nije zagarantovana u projekciji. Ono što se mnogo pouzdanije predviđa jeste da će Južna Koreja biti prva zemlja koja će ozbiljno testirati prag, s projektovanim očekivanim životnim vijekom žena koji znatno premašuje onaj u svakoj drugoj zemlji u studiji, uključujući Japan, historijskog lidera u dugovječnosti, koji se projektuje na 88,4 godine, i Francusku, koja se projektuje na 88,6 godina.
Zašto Južna Koreja
Pokretači izuzetnog produženja životnog vijeka u Južnoj Koreji tokom proteklih nekoliko decenija nisu egzotični. To je relativno poznata kombinacija širokog socioekonomskog poboljšanja, pristupa zdravstvenoj zaštiti i ponašanja stanovništva u vezi sa zdravljem, primijenjenih sa neuobičajenom dosljednošću i pravednošću na cijelo stanovništvo zemlje. Prema saopštenju za javnost EurekAlerta koje prati Lancet studiju, ključni faktori koje je identifikovao istraživački tim uključuju poboljšanja u ishrani djece; široko rasprostranjen pristup zdravstvenoj zaštiti putem Nacionalne službe zdravstvenog osiguranja zemlje, koja pokriva praktično cijelo stanovništvo od kasnih 1980-ih; relativno niske stope gojaznosti prema međunarodnim standardima, sa prosječnim indeksima tjelesne mase znatno ispod onih u uporedivim industrijaliziranim zemljama; niži prosječni krvni pritisak nego u zapadnim zemljama; i široko pravedna raspodjela ovih poboljšanja među socioekonomskim klasama.
Faktor jednakosti je ono što najviše razlikuje Južnu Koreju od Sjedinjenih Američkih Država u istim projekcijama. Obje zemlje su bogate industrijalizirane demokratije sa sofisticiranim medicinskim sistemima. Međutim, predviđa se da će Sjedinjene Američke Države značajno zaostati do 2030. godine – na 83,3 godine za žene i 79,5 godina za muškarce, što je pri dnu liste od 35 zemalja. Ezzati i kolege su kao glavne faktore koji koče SAD identifikovali gojaznost, visoke stope smrtnosti majki i dojenčadi, nejednak pristup zdravstvenoj zaštiti i visoke stope ubistava. Kontrast je u tome što je Južna Koreja široko rasporedila svoja poboljšanja u zdravstvu među svojim stanovništvom, dok Sjedinjene Američke Države koncentrišu dobre rezultate među onima s najviše resursa i dozvoljavaju drugima da zaostanu. Ukupne nacionalne brojke odražavaju tu razliku.
Šta se promijenilo između 1985. i 2030. godine
Pomak u dugovječnosti Južnokorejaca je, prema historijskim standardima, izuzetno brz. Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma o studiji, Južnokorejke rođene 2030. godine živjet će, u prosjeku, 6,6 godina duže od Južnokorejki rođenih 2010. godine, što je najveći projektovani dobitak u bilo kojoj od 35 proučavanih zemalja. Godine 1985. očekivani životni vijek južnokorejskih žena iznosio je samo 73,4 godine. Do 2010. godine porastao je na 84,2 godine. Do 2030. godine, projekcija dodaje još 6,6 godina na to. Kumulativni dobitak od 1985. do 2030. godine – jedna generacija – iznosi približno 17 godina dodatnog prosječnog očekivanog životnog vijeka.
Sastav tih dobitaka se mijenjao tokom vremena. Prethodne decenije poboljšanja dugovječnosti u Južnoj Koreji obilježene su smanjenjem smrtnosti od zaraznih bolesti, posebno među djecom, budući da je zemlja ulagala velika sredstva u zdravlje majki i djece, programe vakcinacije i osnovnu infrastrukturu javnog zdravstva. Posljednje decenije obilježeno je odgađanjem smrtnih slučajeva od nezaraznih hroničnih bolesti – srčanih bolesti, moždanog udara, raka, dijabetesa, demencije. Ranija tranzicija je ona koju su druge zemlje historijski prolazile. Novija tranzicija je ona koja trenutno pokreće dobitke u dugovječnosti u gotovo svakoj industrijalizovanoj zemlji, a Južna Koreja to čini brže i pravednije od većine.
Šta se dogodilo od projekcije
Studija iz 2017. godine napravila je svoje projekcije na osnovu osnovnih podataka iz 2010. godine i projektovala ih unaprijed do 2030. godine. Od 2026. godine, svijet je otprilike četiri godine udaljen od projektovane godine ishoda, a putanja se može djelimično procijeniti u odnosu na stvarne podatke. Najnoviji podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je očekivani životni vijek žena u Južnoj Koreji bio približno 86,7 godina u 2024. godini – što je već na nivou koji je 2012. godine bio najviši u svijetu. Putanja je donekle poremećena pandemijom COVID-19, koja je izazvala mali privremeni pad očekivanog životnog vijeka u većini zemalja prije oporavka, ali Južna Koreja se relativno dobro nosila s pandemijom u smislu smrtnosti i pad je bio umjeren. Da li će se prag od 90 godina preći tačno do 2030. godine, ili godinu ili dvije ranije ili kasnije, zavisi od kontinuiranih trendova smrtnosti od hroničnih bolesti među starijim ženama u Južnoj Koreji, koje je teško precizno predvidjeti.
Šira implikacija Lancet studije dobro se održala u godinama od objavljivanja. Južna Koreja ostaje najvjerovatnija prva nacija koja će preći prag prosječnog očekivanog životnog vijeka žena od 90 godina. Francuska, Japan, Španija i Švicarska ostaju u sljedećem nivou, sa vlastitim projekcijama u gornjim 80-im. Sjedinjene Američke Države nastavljaju zaostajati za svojom grupom u povećanju očekivanog životnog vijeka, s rastućim unutrašnjim nejednakostima i dodatnim negativnim utjecajem opioidne krize koji su pogoršali umjesto da poboljšaju njenu poziciju. Osnovni Ezzatijev okvir – da široko zasnovana socioekonomska jednakost, pristup zdravstvenoj zaštiti i skromne razlike na nivou populacije u BMI i krvnom pritisku mogu proizvesti dramatične nacionalne razlike u dugovječnosti na gornjem kraju ljudskog životnog vijeka – u velikoj mjeri je potvrđen godinama od 2017. Prag od 90 godina, koji se činio gotovo nepremostivim kada je prvi put projektovan, sada je unutar nekoliko godina od prelaska.
(24sata.info)