Predsjednik SAD Donald Trump najavio je da danas poslijepodne počinju novi pregovori s Iranom. Odluka dolazi nakon što je, prema vlastitim riječima, otkazao “masovne” napade na tu zemlju.
“Znali su koliki će napad biti jer su vidjeli da se priprema. Razgovaramo s njima kroz pregovore”, izjavio je Trump novinarima u predsjedničkom zrakoplovu, piše BBC.
Trump je na društvenoj mreži Truth Social objavio da su ga Iran i američki saveznici na Bliskom istoku zamolili da pričeka s napadom jer su dogovoreni “okviri” sporazuma. Kasnije je u razgovoru s novinarima potvrdio da su ga saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman te partneri iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara tražili da ne napada tokom vikenda.
“Sve je bilo spremno. Tražili su odgodu jer misle da je dogovor moguć. Postoji dogovor oko Hormuza, a bit će i oko nuklearnog programa”, rekao je Trump. Nije želio odrediti rok za postizanje sporazuma s Teheranom i dodao je: “Vidjet ćemo kako će to ići. Spremni smo krenuti kad god poželimo… Ne želim ubijati ljude.”
Iran za sada nije službeno odgovorio na Trumpove najave. Međutim, iranska poluslužbena novinska agencija Mehr objavila je da Teheran nije tražio odgodu vojnih akcija od SAD-a i ocijenila je Trumpove izjave kao “ništa drugo nego novu laž”. Istovremeno, iranski mediji prenose izjavu ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija, prema kojoj su pregovori s Omanom o sporazumu za Hormuški moreuz “pred završetkom”.
Nakon Trumpove objave, cijene nafte na svjetskim tržištima pale su u ponedjeljak ujutro tokom trgovanja u Aziji. Cijena sirove nafte Brent pala je 4,5 posto na 83,98 dolara, a nafta na američkom tržištu pojeftinila je 4,6 posto na 80,74 dolara.
Cijene energenata osciliraju od početka sukoba 28. februara zbog poremećaja u plovidbi Hormuškim moreuzom, kojim prolazi oko 20 posto svjetske sirove nafte i ukapljenog prirodnog plina. Američki predsjednik zasad nije otkrio gdje će se današnji pregovori održati ni tko će na njima učestvovati.
Trump je u razgovoru s novinarima opisao planirane udare kao “najveći napad od Drugog svjetskog rata” i ustvrdio da su mogli ugroziti izglede za pregovarački završetak višemjesečnog rata. Nije odgovorio na pitanje je li planirao napad na iransku energetsku infrastrukturu, što bi prema stručnjacima za međunarodno pravo mogao biti ratni zločin.
Američki predsjednik i ranije je slao oštra upozorenja Teheranu, nakon kojih je slijedilo inzistiranje na diplomaciji. U subotu je objavio da je SAD “spreman i naoružan za akciju protiv Islamske Republike Iran, uz nivo vojne moći i snage kakva nije viđena od Drugog svjetskog rata”.
Ipak, pojasnio je da je napad otkazao “za buduću dobrobit svijeta, ali i za opstanak uspješnog i prosperitetnog Irana”. Slična situacija dogodila se 7. travnja, kada je američki predsjednik upozorio da će “večeras nestati cijela jedna civilizacija” ako Iran odbije mirovne pregovore. Ta je prijetnja rezultirala izravnim pregovorima u Pakistanu, koje je vodio potpredsjednik JD Vance, ali oni nisu doveli do sporazuma.
S iranske strane, vršitelj dužnosti ministra obrane Majid Ibn al-Reza ranije je poručio da Teheran svaku prijetnju protivnika smatra “stvarnom i vjerodostojnom”, čak i ako je dio psihološkog rata. “Neće nas zateći nespremne niti ćemo ostati pasivni”, izjavio je.
U Sjedinjenim Državama, Trumpova administracija uglavnom zanemaruje podatke koji pokazuju da su rat i njegove ekonomske posljedice nepopularni među Amerikancima, uključujući i brojne republikance. Ankete koje ukazuju na opće nezadovoljstvo vođenjem rata zabrinjavaju neke konzervativne stratege uoči izbora za Kongres u studenom, pišu Vijesti.
(24sata.info)