Rat u Iranu snažno je pritisnuo svjetsku rafinerijsku industriju, zbog čega bi se cijene dizela i benzina mogle godinama zadržati na povišenim nivoima, upozorava se u Reutersovoj analizi.
Dok se tržište sirove nafte relativno dobro prilagodilo naglom padu bliskoistočne proizvodnje, rafinerije imaju znatno manje mogućnosti za nadoknadu izgubljenih kapaciteta. To se jasno vidi u sve većem raskoraku između cijena sirove nafte i prerađenih proizvoda.
Cijena Brenta trenutno je oko 90 dolara za barel, oko 25 posto više nego na početku sukoba, ali znatno ispod ratnog vrhunca od 118 dolara.
Cijene goriva, međutim, porasle su znatno više. Evropski dizel od početka rata poskupio je više od 70 posto, a američki benzin oko 60 posto.
Rat je iz pogona izbacio više od petine rafinerijskih kapaciteta na Bliskom istoku, dok je zatvaranje Hormuškog moreuza dodatno ograničilo izvoz goriva.
Dodatni problem predstavljaju ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu. Oni su posljednjih mjeseci smanjili rusku preradu nafte za gotovo 30 posto, na manje od četiri miliona barela dnevno, pa je Moskva u julu zabranila izvoz dizela.
Posljedice se najdirektnije vide na rafinerijskim maržama, koje su u Evropi, Aziji i SAD-u dostigle rekordne nivoe.
U Evropi se razlika između cijene dizela i sirove nafte od februara više nego utrostručila, na više od 75 dolara po barelu. Američke dizelske marže porasle su više od 140 posto i u ponedjeljak dostigle rekordnih 100 dolara, prenosi Hina.
Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, prerada u svjetskim rafinerijama u drugom je tromjesečju bila za 5,1 milion barela dnevno manja nego godinu ranije.
Potražnja za prerađenim proizvodima pala je za četiri miliona barela dnevno, ali ni to nije bilo dovoljno da nadoknadi pad ponude. Tržištu je tako nedostajalo više od milion barela dnevno, a u trećem tromjesečju očekuje se dodatno pogoršanje odnosa ponude i potražnje.
Istodobno se brzo smanjuju i zalihe goriva, koje su dosad ublažavale manjak na tržištu.
Globalne zalihe nafte od marta do jula smanjivale su se za 3,5 miliona barela dnevno, što je više od tri posto svjetske potrošnje, a očekuje se da će nastaviti padati do kraja godine.
Prema službenim podacima američkih vlasti, zalihe dizela u SAD-u najniže su za ovo doba godine u posljednja tri desetljeća, dok su zalihe benzina na najnižem sezonskom nivou od 2012. godine.
Čak ni eventualni diplomatski dogovor Washingtona i Teherana te ponovno otvaranje Hormuškog moreuza ne bi nužno brzo snizili cijene goriva. Više od 20 rafinerija u zemljama Perzijskog zaljeva oštećeno je tokom rata, a popravci bi mogli potrajati zbog dugih rokova isporuke ključne opreme.
Sve to povećava rizik da visoke cijene energije duže ostanu izvor inflacijskog pritiska.
Na to ukazuju i podaci o inflaciji jer se visoke cijene energije već prelijevaju na potrošače, dok iscrpljene zalihe i smanjeni rafinerijski kapaciteti nastavljaju stvarati pritisak na rafinerijsku industriju.
Pritisak na energetsko tržište tako bi mogao postati dugotrajniji problem za svjetsku privredu, pogotovo za Evropu i Aziju, gdje su uz goriva porasle i cijene ukapljenog prirodnog plina, pišu Vijesti.