Klimatizacija prostora postala je standard u savremenom životu, posebno tokom vrelih perioda kojih, zahvaljujući klimatskim promjenama, ima sve više.
No, mnogi ljudi se boje klimatizacije, djelimično opravdano, a djelimično iracionalno. Nameće se pitanje je li klimatizacija zdrava ili ne i koji su strahovi opravdani, a koji ne?
Nažalost, o toj temi još uvijek nije urađeno dovoljno naučnih istraživanja, no neka ipak postoje i daju određene odgovore i smjernice.
Ukratko bi se moglo reći da klimatizacija uglavnom ima pozitivne efekte na zdravlje, ali da može imati i negativne, te da pravilno korištenje klima-uređaja može maksimizirati pozitivne, a smanjiti negativne učinke.
Prije svega treba istaći da su ekstremne vrućine, nakon ekstremnih hladnoća, drugi najveći uzrok smrti od vremenskih nepogoda, veći od poplava. Prema istraživanju objavljenom u časopisu The Lancet, između 2000. i 2019. godine približno 489.000 smrtnih slučajeva godišnje može se pripisati vrućinama, od čega se 45% dešava u Aziji, a 36% u Evropi. Drugim riječima, klimatizacija doslovno spašava živote.
Korist za ljude ugroženog zdravlja
Jedno od obuhvatnijih istraživanja o efektima klimatizacije na zdravlje objavljeno je u časopisu BMC Public Health. U njemu je fokus bio na utjecaju prilagođavanja zraka i temperature kroz sisteme grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC) na pacijente u bolnicama.
Sveukupno, sistem HVAC pokazao se korisnim za oporavak pacijenata, posebno u kontekstu poboljšavanja vitalnih znakova, smanjivanja broja slučajeva srčanog stresa, ubrzavanja oporavka i povećavanja tjelesne aktivnosti. Štoviše, korištenje sistema HVAC smanjilo je smrtnost pacijenata i skratilo boravak u bolnici za pacijente s respiratornim bolestima.
Efekti klimatizacije na kognitivne funkcije
Jedno istraživanje o utjecaju klimatizacije na zdrave ljude, studente, provela je Škola javnog zdravlja Harvard Chan. Ono je pokazalo da povišene temperature u prostorijama bez klimatizacije tokom toplotnog vala negativno utječu na kognitivne funkcije kod mladih zdravih pojedinaca.
Studija je pratila 44 studenta iz Massachusettsa, od kojih su neki živjeli u zgradama s klimatizacijom, a drugi bez nje prije, tokom i nakon toplotnog vala.
Nalazi su pokazali da su tokom toplotnog vala studenti u zgradama bez klima-uređaja imali lošije rezultate na testovima od studenata u klimatizovanim spavaonicama te su doživjeli pad u pet mjera kognitivnih funkcija, uključujući vrijeme reakcije i radnu memoriju.
Tokom toplotnog vala, studenti u zgradama bez klima-uređaja imali su 13,4% duže vrijeme reakcije na testovima s riječima i bojama te 13,3% lošije rezultate na testovima sabiranja i oduzimanja u poređenju sa studentima koji su živjeli u klimatizovanim prostorima.
U kombinaciji, ovi podaci pokazuju da su studenti u sobama s klima-uređajima bili ne samo brži u odgovorima nego i tačniji. Utvrđeno je da su toplotni uslovi u prostorijama uzrokovani toplotnim valovima u zgradama bez klimatizacije rezultirali značajnim deficitima u kognitivnim funkcijama.
Autori studije smatraju da se ovaj pad kognitivnih funkcija može pripisati povećanom toplotnom opterećenju i pojačanim efektima drugih okolišnih faktora.
Ostali pozitivni efekti klimatizacije na zdravlje
Klimatizacija održava tjelesnu temperaturu, što je ključno u vlažnim i toplim područjima svijeta u kojima su tokom ljeta toplotni udari veliki problem. Klimatizacijski uređaji hlađenjem tijela olakšavaju spavanje. Poznato je da je uvijek ugodnije spavati u hladnijim sobama nego u vrućim.
Klima-uređaji također mogu smanjiti učestalost alergijskih reakcija jer njihovi filteri mogu ukloniti alergene ako se dobro održavaju.
Isušivanje zraka
Kako smo već naveli na početku teksta, klimatizacija može imati i određene negativne efekte, osobito kod osjetljivih ljudi.
Klima-uređaji smanjuju vlažnost zraka, što jasno vidimo po tome koliko vode izlazi iz njih. Oni hlade zrak pomoću isparivača koji sadrže rashladni medij. Kada topli zrak iz prostora prolazi preko hladnih zavojnica isparivača, vlaga se kondenzuje na tim zavojnicama. A suh zrak kod osjetljivih ljudi može dovesti do suhoće kože, očiju i sluzokože, a u nekim slučajevima i do iritacije disajnih puteva.
Osim toga, ljudi u klimatizovanim prostorima često piju manje vode jer ne osjećaju žeđ kao na visokim temperaturama. To može dovesti do dehidratacije, koju će pojačati i suh zrak, što pak može izazvati glavobolje, umor i smanjenje kognitivnih funkcija. Suh zrak može isušiti sluzokožu disajnih puteva koja normalno služi kao barijera protiv bakterija i virusa, što može povećati rizik od respiratornih infekcija.
Kod osoba s hroničnim respiratornim bolestima, poput astme i hronične opstruktivne plućne bolesti (HOPB), isušivanje zraka može pogoršati simptome kao što su bronhokonstrikcija i otežano disanje.
Bakterije i plijesan
Ako se klima-uređaji ne održavaju pravilno, u njima se mogu nakupljati bakterije i plijesan. Udisanje zraka kontaminiranog tim mikroorganizmima može uzrokovati respiratorne probleme i alergijske reakcije.
Jedna od bakterijskih bolesti koja se može dobiti preko klima-uređaja koji se ne održavaju kako treba jeste legionarska bolest, koju uzrokuje bakterija Legionella pneumophila.
Ona se može razmnožavati u vodenim sistemima koji se koriste za hlađenje zraka, uključujući rashladne tornjeve i sisteme za vlaženje zraka. Kada se kontaminirana voda rasprši u zrak putem klimatizacijskih sistema, bakterije se mogu udahnuti, što može dovesti do infekcije.
No, važno je istaći da se legionarska bolest najčešće povezuje s velikim sistemima klimatizacije i vodenim sistemima u zgradama kao što su hoteli, bolnice i kancelarijske zgrade. Mogućnost da se legionarska bolest dobije putem uobičajenih klima-uređaja za stanove znatno je manja.
Nagle promjene temperature
Probleme može uzrokovati i nagla promjena temperature. Nagli prelazak iz vrućeg vanjskog okruženja u hladan klimatizovan prostor može izazvati stres za tijelo, što može rezultirati simptomima poput glavobolje, umora i bolova u mišićima.
Problem može biti i nagli prelazak iz klimatizovanih prostora na vrućine. On može izazvati bronhokonstrikciju, posebno kod osoba s astmom ili hroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (HOPB). Hladan zrak iz klimatizovanih prostora može izazvati iritaciju disajnih puteva, a zatim ih iznenadna izloženost vrućem zraku može dodatno iritirati, što može izazvati kašalj i otežano disanje.
Nagla promjena temperature može biti stresna za kardiovaskularni sistem. Osobe s postojećim srčanim problemima mogu osjetiti pogoršanje simptoma, kao što su bol u prsima i otežano disanje. Visoke temperature povećavaju rad srca i opterećenje krvnih sudova, što može biti opasno za osobe s hipertenzijom ili srčanim bolestima.
Loša ventilacija
Korištenje klima-uređaja nije jeftino jer oni troše dosta struje. Zbog toga će ljudi rijetko provjetravati prostorije koje su dobro rashladili.
Nedostatak svježeg zraka zbog nedovoljnog provjetravanja može dovesti do nakupljanja ugljen-dioksida i drugih zagađenja, što može uzrokovati probleme poput vrtoglavice i smanjene koncentracije.
Gubitak sposobnosti prirodne prilagodbe
Redovno, dugotrajno provođenje vremena u klimatizovanim prostorima smanjuje izloženost prirodnoj toplini, pa tijelo nema potrebu da se prilagođava visokim temperaturama kao što bi inače imalo. Ova smanjena izloženost može smanjiti termoregulacijske sposobnosti tijela i učiniti ga manje efikasnim u upravljanju toplinom kada je to potrebno.
Slično važi i za znojenje. Tijelo se hladi procesom znojenja, koji je manje potreban u klimatizovanim prostorima. Dugoročno smanjenje znojenja može oslabiti sposobnost tijela da koristi ovu ključnu metodu hlađenja kada se nađe u toplom okruženju.
Ljudi koji nisu aklimatizovani na vrućine imaju veću šansu da dožive toplotni stres i povezane zdravstvene probleme.
Da bi se smanjio negativan utjecaj klimatizacije na sposobnost prilagodbe toplini, preporučuje se provođenje određenog vremena na otvorenom ili u neklimatizovanim prostorima kako bi se tijelo treniralo za prilagođavanje toplim uslovima.
Pravila za ispravno korištenje klima-uređaja
Pravilno održavanje i korištenje klimatizacijskih uređaja može povećati njihove pozitivne i smanjiti moguće negativne efekte na zdravlje. Dobro je stoga ponoviti nekoliko uglavnom poznatih pravila.
Redovno održavanje klima-uređaja ključno je za zdravlje. To uključuje čišćenje ili zamjenu filtera svakih nekoliko mjeseci i profesionalni servis najmanje jednom godišnje. Time se smanjuje rizik od nakupljanja bakterija i plijesni.
Preporučuje se postavljanje temperature klima-uređaja na nivo koji je nekoliko stepeni niži od vanjske temperature, najbolje između 22 °C i 26 °C. Prevelike razlike u temperaturi mogu biti stresne za tijelo.
U prostorima s klimom može biti korisno postaviti ovlaživače zraka kako bi se spriječila suhoća kože i sluzokože. Važno je osigurati dovoljan protok svježeg zraka u prostorijama kako bi se smanjio rizik od nakupljanja štetnih plinova i poboljšao ukupni kvalitet zraka.
Konačno, zrak iz klima-uređaja ne bi trebao biti usmjeren direktno prema ljudima. Bolje ga je usmjeriti prema plafonu ili zidovima kako bi se postigla ravnomjernija distribucija rashlađenog zraka.
Možemo zaključiti da klimatizovani prostori generalno nisu štetni za zdravlje. Naprotiv, mogu biti korisni za zdravlje i mogu spašavati živote, pod uslovom da se klima-uređaji pravilno koriste i održavaju. Kao i kod svih tehnologija, ključ je u umjerenosti i pravilnoj upotrebi.
(24sata.info)