Blago povišen holesterol sve se češće otkriva i kod mlađih osoba, što mnoge potakne da ozbiljnije razmisle o zdravlju i životnim navikama.
Iako takvi nalazi ne moraju odmah značiti ozbiljan problem, ljekari upozoravaju da dugoročno zanemarivanje može povećati rizik od srčanih i krvožilnih bolesti. Doktor Naveed Asif, ljekar opće prakse, ističe da je prevencija ključna i da se u većini slučajeva stanje može poboljšati promjenama načina života.
Stručnjaci se uglavnom slažu da ishrana ima presudnu ulogu u regulaciji holesterola. Doktorica Saira Bano navodi da se među namirnicama koje se najčešće preporučuju izdvaja zob, jer sadrži topljiva vlakna beta-glukane koja dokazano snižavaju LDL, odnosno “loš” holesterol. Upravo zbog toga zobene pahuljice često se smatraju osnovom ishrane usmjerene na zdravlje srca.
Holesterol je masna supstanca neophodna za normalno funkcionisanje organizma, ali problem nastaje kada dođe do neravnoteže između „dobrog“ (HDL) i „lošeg“ (LDL) holesterola. Prema riječima doktora Johna Fielda, povišen LDL može dovesti do nakupljanja masnih naslaga u krvnim sudovima, što s vremenom povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
Osim zobi, stručnjaci preporučuju i mahunarke poput graha, leće i slanutka, kao i orašaste plodove, sjemenke i zdrave masti iz maslinovog ulja i masne ribe. Nutricionistica Deborah Grayson naglašava da vlakna iz ovih namirnica pomažu vezivanju holesterola u probavnom sistemu i njegovom izbacivanju iz organizma, dok istovremeno podržavaju opće zdravlje srca.
Pored pravilne ishrane, redovna fizička aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine i izbjegavanje pušenja imaju značajan utjecaj na nivo holesterola. Doktor Dave Nichols savjetuje redovne kontrole holesterola, posebno kod osoba koje imaju dodatne faktore rizika. Kombinacija uravnotežene ishrane, aktivnog načina života i praćenja zdravstvenih parametara ostaje najsigurniji put ka dugoročnom očuvanju zdravlja.
(24sata.info)
