Prvi udar ovog toplinskog vala već je pogodio sjever Afrike i jugozapad Europe. U pojedinim dijelovima Tunisa i Alžira temperature su dosegnule 49 Celzijevih stepena, dok je na Sardiniji izmjereno čak 47,8 °C.
Nakon nekoliko dana ugodnijih ljetnih temperatura i kratkog predaha od vrućina, najnovije meteorološke prognoze upućuju na novi val ekstremne žege koji bi mogao zahvatiti velik dio Europe.
Prema analizi koju je napravio Severe Weather Europe, riječ je o pojavi poznatoj kao “toplinska kupola” (eng. heat dome), kada se velika masa vrlo toplog i suhog zraka iz Sahare proširi prema sjeveru te se zadrži nad kontinentom, uzrokujući dugotrajne i iznimno visoke temperature.
Prvi udar ovog toplinskog vala već je pogodio sjever Afrike i jugozapad Europe. U pojedinim dijelovima Tunisa i Alžira temperature su dosegnule 49 Celzijevih stepena, dok je na Sardiniji izmjereno čak 47,8 °C.
Vrući zrak se širi prema srednjoj Europi
Vrlo visoke temperature očekuju se i u Španiji, gdje bi se živa u termometru mogla popeti između 45 i 47 °C. Za usporedbu, europski temperaturni rekord i dalje drži sicilijanska Sirakuza, u kojoj je 2021. izmjereno 48,8 °C.
Iako se trenutačno čini da je najgori toplinski val prošao, meteorolozi upozoravaju da je riječ tek o privremenom predahu. Vrući zrak sa jugozapada postupno se širi prema srednjoj Europi, a prema najnovijim prognozama američkog modela GFS, početkom iduće sedmice očekuje se nagli porast temperatura i u Zagrebu te okolici.
Početak sedmice trebao bi biti nešto ugodniji, no od srijede slijedi osjetno zatopljenje. Već u srijedu i četvrtak očekuje se pretežno sunčano vrijeme, uz najviše dnevne temperature od oko 34 °C, odnosno do 37 °C.
Prema trenutnim prognozama, vrhunac prvog dijela toplinskog vala mogao bi stići u petak i subotu, kada bi dnevne temperature dosezale oko 38 °C. GFS za nedjelju predviđa najizraženiji utjecaj toplinske kupole, zbog čega bi se temperatura u Zagrebu mogla popeti i do 40 °C.
Problem neće predstavljati samo visoke dnevne temperature nego i takozvane tropske noći. Kako će sedmica odmicali, minimalne noćne i jutarnje temperature u gradovima neće se spuštati ispod 24 do 26 °C, što otežava rashlađivanje stambenih prostora i onemogućuje kvalitetan odmor. Istodobno, prognoze zasad ne pokazuju mogućnost značajnijih oborina ni ozbiljnijeg osvježenja.
Ovakve prognoze su prije 20 godina bile rijetkost
Meteorolozi upozoravaju da će kombinacija dugotrajne suše, vrlo visokih temperatura i niske vlažnosti zraka dodatno povećati opasnost od šumskih požara. Rizik bi mogao dosegnuti najvišu razinu, kako na Jadranu i u drugim dijelovima juga Europe, tako i u unutrašnjosti, jer suha vegetacija i vrući vjetrovi pogoduju brzom širenju vatre. Zbog toga vatrogasne službe u više europskih zemalja već podižu stepen pripravnosti.
Visoke temperature neće zaobići ni ostatak kontinenta. Austrijski i njemački meteorolozi već upozoravaju na mogućnost ekstremnih vrijednosti. U Beču bi početkom augusta temperature mogle opasno približiti austrijskom rekordu od 40,5 °C, dok se na jugozapadu Njemačke prognoziraju temperature do 44 °C.
Stručnjaci ističu da su ovakve prognoze prije dvadesetak godina bile vrlo rijetke, dok se danas scenariji s toplinskim kupolama pojavljuju gotovo svakih nekoliko sedmica. Smatraju da su sve češća pojava i njihov sve veći intenzitet povezani s globalnim klimatskim promjenama.
Građanima se savjetuje da se na vrijeme pripreme za nadolazeće vrućine. Preporučuje se izbjegavanje boravka na otvorenom u razdoblju od 10 do 17 sati, dovoljan unos tekućine te posebna briga o hroničnim bolesnicima, djeci i starijim osobama, koje su najosjetljivije na ekstremno visoke temperature.
(24sata.info)