Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon koji mu daje ovlaštenje za raspoređivanje oružanih snaga u inostranstvu s ciljem odbrane ruskih državljana koji su uhapšeni, zatvoreni ili krivično gonjeni na osnovu odluka stranih sudova donesenih bez učešća Rusije.
Kako prenosi ruski list Kommersant, ovaj zakon stupa na snagu za deset dana.
Putin je zakon potpisao otprilike dvije sedmice nakon što ga je u drugom i trećem čitanju usvojila ruska Državna duma. Nezavisni medij The Moscow Times ranije je povezao ovaj zakonski prijedlog s naporima međunarodne zajednice da izvede pred lice pravde upravo Putina i njegove najbliže saradnike zbog agresije na Ukrajinu, koja je započela prije više od četiri godine. Pravni stručnjaci, kako navodi BBC, ovaj potez prvenstveno vide kao “dodatnu mjeru zastrašivanja”.
Dosadašnji ruski zakoni dozvoljavali su upotrebu oružanih snaga u inostranstvu samo u strogo definisanim okvirima i u skladu s općim principima međunarodnog prava.
To je uključivalo odbijanje napada na ruske trupe stacionirane van zemlje, odbranu druge države koja je zvanično zatražila pomoć od Moskve, zaštitu ruskih građana od direktnog oružanog napada, borbu protiv piratstva te osiguravanje bezbjedne plovidbe.
Međutim, novi amandmani koje je kreiralo Ministarstvo odbrane Rusije sada omogućavaju vojnu intervenciju i za zaštitu građana koje “progone” strani sudovi. Prema riječima advokata Dmitrija Malbina za medij RBK, ova odluka je “očigledno povezana s inicijativama zemalja članica Evropske unije da se formira specijalni tribunal za Rusiju”.
Odgovor na formiranje Specijalnog tribunala
Sredinom ovog mjeseca, ukupno 36 zemalja obavezalo se na sastanku Vijeća Evrope u Kišinjevu da će se pridružiti specijalnom tribunalu za zločin ruske agresije protiv Ukrajine. Među državama koje aktivno podržavaju ovaj proces je i Češka Republika, čiji je predsjednik Petr Pavel ranije naglasio da je tribunal neophodan kako zločini ruske agresije ne bi ostali nekažnjeni. S druge strane, iz Evropske unije se ovoj inicijativi još uvijek nisu pridružile Bugarska, Mađarska, Malta i Slovačka.
Evropska unija je u januaru ove godine izdvojila prvih deset miliona eura za uspostavljanje ovog tribunala, koji bi sudio ruskom rukovodstvu po uzoru na Nirnberški proces protiv nacističke Njemačke. Ovaj ad hoc sud će dopuniti rad Međunarodnog krivičnog suda (ICC) u Hagu.
Iako ICC ima nadležnost da istražuje ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid na teritoriji Ukrajine, on trenutno, zbog ograničenja vlastite jurisdikcije, ne može suditi za sam zločin agresije. Specijalni tribunal ima za cilj da popuni upravo tu pravnu prazninu.
Podsjećamo, rat u Ukrajini, koji je Rusija pokrenula invazijom u februaru 2022. godine, odnio je stotine hiljada života prema različitim procjenama. Kijev i zapadni saveznici optužuju ruske snage za niz ratnih zločina, a sam ICC je još 2023. godine izdao nalog za hapšenje Vladimira Putina zbog ilegalne deportacije ukrajinske djece s okupiranih teritorija u Rusiju.
(24sata.info)