Preteška ili neodgovarajuća školska torba, kao i njeno nepravilno nošenje, mogu uzrokovati nelagodu, umor te bolove u leđima, vratu i ramenima.
Zbog toga je važno obratiti pažnju ne samo na težinu torbe već i na njenu veličinu, oblik, raspored sadržaja i način nošenja. Prevencija zahtijeva zajedničko djelovanje djece, roditelja, nastavnika, zdravstvenih radnika i obrazovnog sistema kako bi svakodnevno školsko opterećenje bilo prilagođeno potrebama i razvoju djeteta.
Djeca školskog uzrasta u prosjeku provode tri do šest sati dnevno u školskom okruženju. Budući da se njihov mišićno-koštani sistem još razvija, dugotrajno sjedenje, nedovoljno kretanja i nepravilno opterećenje mogu negativno utjecati na držanje i opće zdravlje. Među faktorima koji se često zanemaruju posebno mjesto zauzima školska torba.
Podaci iz Sarajeva
Među najčešćim uzrocima bolova u leđima i osjećaja umora kod školske djece izdvajaju se nedovoljna tjelesna aktivnost, nepravilno držanje i nošenje preteških školskih torbi.
U analizi Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, zasnovanoj na izvještajima Doma zdravlja Kantona Sarajevo o provedenim sistematskim pregledima školske djece u periodu od 2022. do 2024. godine, navodi se da je udio učenika drugih razreda osnovnih škola s lošim držanjem iznosio 12,7 posto u 2022., 12,5 posto u 2023. i 14,7 posto u 2024. godini.
Među učenicima osmih razreda osnovnih škola udio onih s lošim držanjem iznosio je 28,2 posto u 2022. godini, 15,5 posto u 2023. i 9,9 posto u 2024. godini.
Kod učenika drugih razreda podaci za navedene tri godine pokazuju trend rasta udjela djece s lošim držanjem. Najviše učenika s takvim problemom bilo je 2022. godine među učenicima osmih razreda, nakon čega je zabilježen pad tokom 2023. i 2024. godine.
Prema podacima navedene analize, problemi lokomotornog sistema među najzastupljenijim su zdravstvenim poteškoćama učenika. Nepravilno držanje ostaje veoma učestalo te, zajedno s deformacijama kičmenog stuba, zahtijeva kontinuirano praćenje i pravovremeno reagovanje.
Koliko torba smije biti teška
Deformacije kičmenog stuba mogu biti povezane s težinom školske torbe, dugotrajnim nepravilnim sjedenjem, nepravilnim položajem ispred televizijskog ekrana, učestalom upotrebom mobilnih uređaja u položaju koji opterećuje vratnu i grudnu kičmu, ali i nedovoljnom fizičkom aktivnošću školske djece.
U istraživanju provedenom 2017. godine u jednoj sarajevskoj osnovnoj školi utvrđeno je da je prosječna težina školske torbe učenika petog razreda bila 4,01 kilogram, dok je kod učenika šestog razreda iznosila 4,61 kilogram.
Učenici su navodili da su povremeno, njih 64,6 posto, ili često, njih 11,4 posto, osjećali bolove u leđima, najvjerovatnije zbog težine ruksaka. Osjećaj umora zbog nošenja školske torbe zabilježen je kod 64,1 posto učenika petog razreda i 37,5 posto učenika šestog razreda.
Autori istraživanja iz susjedne Hrvatske navode da prosječna težina školske torbe u prvom razredu iznosi 4,92 kilograma, u drugom 5,00 kilograma, u trećem 4,54 kilograma, a u četvrtom 5,28 kilograma.
Učenici su u prosjeku nosili torbe koje su premašivale preporučene granice. Većina torbi bila je teža od 10 posto tjelesne mase učenika. Prema zdravstvenim preporukama, težina školske torbe ne bi trebala prelaziti pet do 10 posto tjelesne mase djeteta, dok se 15 posto smatra gornjom granicom koju ne bi trebalo prekoračiti.
Pravilan način nošenja
Školske torbe čije je opterećenje veće od 10 posto tjelesne mase dodatno povećavaju potrošnju energije i mogu dovesti do naginjanja vrata i trupa prema naprijed, nazad ili u stranu, čime se narušava pravilno držanje tijela.
Ipak, ne postoji jedna granica koja odgovara svakom djetetu, jer treba uzeti u obzir dob, tjelesnu građu, snagu, zdravstveno stanje, dužinu puta od kuće do škole i način kretanja. Sama težina školske torbe nije neposredno dokazan jedini uzrok skolioze i drugih trajnih deformiteta kičme, čiji je nastanak složen i povezan s brojnim faktorima.
Ono što je izvjesno jeste da prekomjerna težina i nepravilno nošenje školske torbe mogu doprinijeti pojavi bolova, umora i promjena u držanju tijela.
Danas su klasične školske torbe uglavnom zamijenili ruksaci. Kada je školski ruksak dobro dizajniran i pravilno postavljen u odnosu na leđne i trbušne mišiće, oni mogu pružiti odgovarajuću potporu težini koju dijete nosi. U praksi to, međutim, često nije slučaj.
Osim same težine, nepravilno nošenje školskog ruksaka može uzrokovati bolove i istezanje vrata, leđnih i trbušnih mišića.
Da bi se to spriječilo, ruksak treba nositi na oba ramena, a naramenice pravilno podesiti kako bi se smanjilo opterećenje donjeg dijela leđa. Dužinu naramenica treba prilagoditi tako da ruksak stoji visoko na leđima i blizu kičmenog stuba.
Školski ruksak trebao bi biti takve veličine da doseže nekoliko centimetara ispod vrha lopatica i nekoliko centimetara iznad struka.
Kako pravilno rasporediti sadržaj
Kako bi se izbjegao neravnomjeran pritisak i omogućilo pravilno držanje tijela, sadržaj ruksaka treba rasporediti tako da najteži predmeti budu smješteni bliže djetetovim leđima.
Na taj način opterećenje se ravnomjernije raspoređuje, čime se smanjuje rizik od bolova u leđima i mišićno-koštanih poremećaja.
Roditelji bi prilikom kupovine školskog ruksaka trebali birati što lakši model, sa širokim naramenicama i dodatnim pojasom za učvršćivanje preko struka, a po mogućnosti i grudi.
Ruksaci s više odjeljaka olakšavaju ravnomjernu raspodjelu tereta. Ruksak ne bi trebao biti širi od djetetovog trupa. Sa sigurnosnog aspekta poželjno je da ima i reflektirajuće trake.
Važno je odabrati što lakšu i manju pernicu te obratiti pažnju na drugu opremu koja se nosi u ruksaku, poput vode, užine, ostalog pribora i elektroničkih uređaja.
Ruksak treba nalijegati visoko na leđima i što bliže kičmenom stubu, bez slobodnog prostora za pomjeranje i klaćenje tokom hodanja. Poželjno je najmanje jednom sedmično pregledati ruksak, izbaciti nepotrebne predmete i u njega spakovati samo ono što je potrebno prema rasporedu časova za taj dan.
Šta mogu učiniti škole
Preventivne mjere koje obrazovni sistem može preduzeti kako bi se smanjio štetan utjecaj teške školske torbe na zdravlje djece uključuju kreiranje rasporeda s blokovima časova, kako bi učenici imali manje različitih predmeta tokom dana i nosili manje knjiga.
U raspored jednog dana ne bi trebalo istovremeno uvrštavati predmete koji zahtijevaju više didaktičkog materijala, poput tjelesnog odgoja, likovne kulture i tehničkog obrazovanja.
Prema mogućnostima, trebalo bi osigurati školske ormariće kako bi dio knjiga mogao ostati u školi. Ukoliko je moguće, učenicima također treba omogućiti da imaju jednu svesku po predmetu, tankih korica i što manjeg formata.
Poželjno je i stalno podsjećati nastavno osoblje, roditelje i učenike na smjernice o težini i pravilnom nošenju školskih ruksaka.
Dodatno, treba izbjegavati dugotrajno sjedenje, naročito u nepravilnim položajima, bez kretanja i vježbanja. Vrijeme pred ekranom trebalo bi ograničiti na manje od dva sata, dok bi vrijeme provedeno u tjelesnoj aktivnosti trebalo povećati na najmanje 60 minuta dnevno.
Zdravo odrastanje, rast i razvoj preduslov su zdravijeg društva i zalog za zdravu budućnost.
(24sata.info)