Od instant do filtrirane kafe, način na koji pripremate svoje pivo može utjecati na njegove zdravstvene karakteristike više nego što mislite.
„Ako se vratite 20 godina unazad, vidjet ćete da je kafa imala prilično negativnu zdravstvenu sliku“, primjećuje Paul Rooke, izvršni direktor Britanskog udruženja za kafu. „To se potpuno preokrenulo, jer su ljudi shvatili da su neke komponente koje se oslobađaju iz kafe tokom prženja dobre za zdravlje”, piše Telegraph.
Sprečavanje srčanih problema, dijabetesa tipa 2 i demencije samo su neki od načina na koje se smatra da kafa jača naše zdravlje, a studije sugeriraju da je do pet šoljica dnevno idealna doza. Smatra se da njeni snažni efekti proizlaze iz dugog popisa spojeva koje sadrži, poput polifenola, melanoidina i trigonelina, kao i visokog sadržaja vlakana.
Međutim, prednosti koje vam se vrte u šolji mogu biti određene načinom pripreme. Na primjer, nedavna studija je otkrila da odabir filter kafe umjesto instant kafe može usporiti starenje. Istraživanje, objavljeno u časopisu Science of Food, analiziralo je zdravstvene podatke 49.414 odraslih osoba prosječne starosti 56 godina i uporedilo navike ispijanja kafe sa promjenama DNK povezanim sa biološkim starenjem. Otkrili su da su ljudi koji su pili filter kafu pokazali niže nivoe ubrzanja biološkog starenja, dok su oni koji su pili instant kafu pokazali više nivoe.
Dakle, koju vrstu kafe biste trebali odabrati? Ovdje stručnjaci otkrivaju najzdravije opcije za početak dana.
Najbolja kafa za antioksidanse: Instant
Ljubitelji možda okreću nos od praškaste instant kafe, ali su u manjini, to je najčešće konzumirana vrsta kafe u Velikoj Britaniji.
Pravi se od zrna kafe koja se melju u fini prah, prije nego što se doda voda i ekstrahuje kako bi se izvukla sva vlaga, objašnjava Rooke. Zatim se suši raspršivanjem ili liofilizacijom.
Među njenim pozitivnim stranama je to što instant kafa obično sadrži više antioksidansa od mljevene kafe, koji štite od oštećenja ćelija, napominje dr. Pál Maurovich-Horvat, direktor medicinskog snimanja na Univerzitetu Semmelweis u Budimpešti, koji proučava kako kafa utiče na naše zdravlje. To uključuje melanoidine, koji povećavaju raznolikost bakterija u korist zdravlja crijeva.
Ali obično sadrži više kofeina i dvostruko više akrilamida od mljevene kafe, što može imati štetne nuspojave, napominje dr. Maurovich-Horvat.
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) proglasila je akrilamid “vjerovatnim kancerogenom za ljude”, što znači da postoje jaki dokazi da ta hemikalija može izazvati rak kod ljudi, ali ne i konačni dokazi.
Međutim, vrijedi imati na umu da biste trebali popiti oko 10 šoljica instant kafe dnevno da bi unos akrilamida postao problem, prema istraživačima sa Univerziteta McGill u Kanadi.
Najbolja kafa za zdravlje srca: Filtrirana
Filter kafa se propušta kroz papirni ili metalni filter, poput onih napravljenih pomoću Aeropressa ili aparata za filter kafu . Kao i sve druge vrste kafe koje nisu instant, pravi se od prženih i mljevenih zrna, objašnjava Rooke.
Za one koji traže poboljšanje zdravlja srca, ovo bi mogla biti najbolja opcija. Istraživači u Norveškoj, koji su analizirali navike ispijanja kafe kod 500.000 ljudi tokom dvije decenije, otkrili su da su stope arterijskih bolesti i smrtnosti niže među onima koji su pili filter kafu.
Jedna do četiri šoljice dnevno bila je doza utvrđena za ovaj zaštitni efekat.
Iako studija ne dokazuje da je filtrirana voda zdravija od nefiltrirane, naučnici su primijetili da nefiltrirana voda sadrži 30 puta više diterpena, tačnije dvije vrste koje se nazivaju kafestol i kahveol, a koje su spojevi koji mogu povisiti holesterol i stoga povećati rizik od srčanog i moždanog udara.
Međutim, niz istraživanja je više puta pokazao da ispijanje kafe općenito koristi zdravlju srca.
Najbolja kafa za zdravlje mozga: Espresso
Espresso kafe se prave tako što se vruća voda propušta kroz fino mljevena zrna kafe. „Većina kafa koje biste kupili u kafiću, bilo da se radi o latteu ili cappuccinu, imaju espresso kao bazu“, napominje Rooke.
Istraživanja pokazuju da kafe na bazi espressa mogu biti posebno korisne za naš mozak.
Jedan rad, sa Univerziteta u Veroni, otkrio je da je, kada se proučava u laboratoriji, espresso spriječio nakupljanje toksičnog proteina zvanog tau, za koji se smatra da igra ulogu u nastanku Alzheimerove bolesti.
Espresso sadrži visok nivo bioaktivnih spojeva (tvari koje utiču na naše tijelo), poput kofeina i hlorogene kiseline (antioksidansa koji je povezan sa nižim rizikom od Alzheimerove bolesti, visokog krvnog pritiska i srčanih bolesti), napominje Collins, što bi moglo igrati ulogu u ovom otkriću.
Najbolja kafa za vaš struk: Hladno kuhana kafa
Dok je instant ili kafa iz kafića gotova za nekoliko minuta ili manje, hladno kuhana kafa uključuje natapanje zrna u vodi sobne temperature mnogo duže, obično preko noći ili do 24 sata.
Istraživači sugerišu da je dobijeni napitak manje gorak i kiseo, što može smanjiti vjerovatnoću da ljudi dodaju šećer i sirupe.
Osim toga, dug proces kuhanja znači da hladno kuhana kafa može imati veću koncentraciju bioaktivnih komponenti u poređenju s filter kafom, objašnjava Collins. „Bioaktivne tvari i kofein mogu biti jednako visoke kao i kod espressa“, napominje ona.
Da li je kafa s kofeinom ili bez kofeina zdravija?
Ako žudite za kafom bez naleta energije koji dolazi s njom, odabir bezkofeinske kafe može biti u najboljem interesu vašeg zdravlja.
Pravi se uklanjanjem kofeina iz zrna prije prženja, iako će i dalje biti oko 7 mg kofeina po šoljici (u poređenju sa oko 100 mg u tipičnoj kafi).
Neke studije ukazuju na to da su ljudi koji piju samo kafu bez kofeina boljeg zdravlja od onih koji uopšte ne piju kafu, napominje Collins. To bi moglo biti zato što „i dalje dobijate hlorogenu kiselinu i korisne spojeve bez stimulativnog efekta kofeina“.
Da li vrsta zrna kafe pravi razliku?
Ne baš. Uprkos činjenici da postoji više od 100 vrsta kafe, nema poznatih zdravstvenih razlika među njima, kaže Collins.
Dvije dominantne sorte zrna su Arabica (koja čini oko 60 posto kafe proizvedene u svijetu) i Robusta (koja čini oko 30 posto svjetske kafe).
Zrna robuste sadrže nešto više kofeina, a kafa koja se od njih pravi ima gorči okus od zrna arabice, ali nijedna vrsta nije pokazala se korisnijom za zdravlje, kaže ona.
Također nema poznatih razlika u zdravstvenim prednostima koje nude Liberica i Excelsa zrna – dvije druge glavne vrste kafe koje zajedno čine oko 10 posto globalne proizvodnje kafe.
Kako dodavanje mlijeka, šećera i sirupa mijenja zdravstvene koristi?
Dodavanje mlijeka u kafu dodaje hranjive tvari i čini napitak manje gorkim, objašnjava Collins. „Kalcij u mlijeku veže se za neke od gorkih komponenti, posebno tanine“, što ga čini lakšim za piće, kaže ona. Također nudi kalcij, koji pomaže u održavanju zdravlja kostiju i zuba.
Međutim, žene bi trebale biti oprezne s pretjerivanjem jer je jedna studija otkrila da više od 300 ml dnevno može povećati rizik od srčanog i moždanog udara. Naučnici sugerišu da bi njihovi nalazi mogli biti posljedica prirodnih šećera koji se nalaze u mlijeku i izazivaju upalu.
Dodavanje vrhnja, šećera ili sirupa jednostavno povećava broj kalorija u vašoj kafi, kao i unos zasićenih masti i šećera, napominje Collins. „Ako pokušavate paziti na svoju težinu, što manje možete dodati, to bolje“, kaže ona.
„Možete dodati mlijeko i dobiti kalcij, bez obzira na to koje mlijeko koristite, umjesto dodavanja šećera gdje ne dobijate ništa osim kalorija.“ Začini poput cimeta, kardamona ili muškatnog oraščića mogu dodati okus bez dodavanja viška kalorija ili šećera.
(24sata.info)