Postoji jedan kućanski aparat koji većina ljudi koristi svakog dana, bez razmišljanja. Uključuje se mehanički, uz ručak, večeru, porodične razgovore i tišinu kasnih sati. Smatra se bezazlenim, podrazumijevanim, gotovo nevidljivim dijelom doma. A upravo on, prema novim istraživanjima, svake godine ima ulogu u desetinama hiljada preranih smrti širom Evrope.
Riječ je o plinskom šporetu.
Prema španskoj studiji, zagađenje zraka u domaćinstvima nastalo korištenjem plinskih šporeta u zatvorenim prostorima povezano je s gotovo 40.000 preranih smrti godišnje u Evropi. Ne radi se o industriji, saobraćaju ili smogu s ulice, već o onome što nastaje u kuhinji – dok se priprema obrok. Plinski šporeti proizvode azot-dioksid (NO₂), gas koji ima direktan i dugoročan negativan utjecaj na disajne puteve i kardiovaskularni sistem.
Istraživanje Univerziteta Jaume I pokazuje da samo zagađenje nastalo kuhanjem na plin može biti odgovorno za oko hiljadu preranih smrti godišnje. Najpogođenije zemlje su Velika Britanija, Italija, Poljska, Rumunija i Francuska. Zajednički imenitelj nije klima niti način ishrane, već visoka zastupljenost plina u domaćinstvima.
Zašto je problem veći nego što se čini
Posebno su ugroženi stanovi i kuće sa slabom ventilacijom. U takvim uslovima, tokom dužeg korištenja plinskih šporeta, koncentracije NO₂ često prelaze preporučene granice koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija. Ono što dodatno zabrinjava jeste podatak da povećan zdravstveni rizik postoji čak i u domovima koji formalno ispunjavaju ove smjernice.
Drugim riječima, ono što se smatra „normalnim“ uslovima stanovanja ne mora nužno značiti i sigurno okruženje.
Osim povezanosti sa smrtnim ishodima, kuhanje na plin doprinosi i velikom broju slučajeva astme kod djece širom Evrope. Stručnjaci upozoravaju da bi stvarne brojke mogle biti i veće, jer podaci o količinama štetnih gasova koje proizvode plinski šporeti nisu u potpunosti dostupni niti se redovno mjere u domaćinstvima.
– Odavno znamo da plinske peći zagađuju zrak, ali sada možemo jasno vidjeti koliki je njihov stvarni utjecaj na zdravlje i životni vijek ljudi – izjavila je dr. Huana Marija Delgado-Saborit, voditeljica istraživanja.
Zašto je zima kritičan period za ovaj kućanski aparat
Procjene pokazuju da čak jedna trećina evropskih domaćinstava koristi plin za kuhanje. Tokom zimskih mjeseci, kada su prostori bolje izolovani, prozori zatvoreni, a boravak u zatvorenom produžen, zagađenje se zadržava u zraku znatno duže. Upravo tada rizik postaje najveći, naročito za djecu, starije osobe i one s postojećim respiratornim problemima.
Studija je provedena u saradnji s organizacijom European Public Health Alliance (EPHA), koja zagovara postepeno ukidanje plinskih šporeta i prelazak na sigurnije, električne uređaje, uz finansijske poticaje za domaćinstva.
– Kao i kod cigareta, opasnost plinskih šporeta dugo je bila zanemarivana. Sada, kada su stvarni rizici jasni, odgovornost je na državama da omoguće sigurniju alternativu – poručila je Sara Bertuči, zadužena za politike EPHA.
Plinski šporet tako prestaje biti samo pitanje navike, tradicije ili cijene energenta. Sve češće se posmatra kao zdravstveni faktor koji se godinama podrazumijevao, a koji sada izlazi iz sjene svakodnevnih rituala i postaje tema koju je teško ignorisati.
(24sata.info)