Njemačka biotehnološka kompanija BioNTech je vakcinom protiv koronavirusa stekla svjetsku slavu i mnogo zaradio. Željeli su i lijek protiv raka, ali sad su u velikim previranjima jer su i prihodi presušili.
BioNTech je prije šest godina kao gotovo nepoznata kompanija razvio prvu odobrenu mRNA vakcinu protiv koronavirusa i time promijenio tok pandemije.
Više od desetljeća su razvijali mRNA tehnologije za liječenje od raka, bez znatnijeg finansijskog uspjeha. Udružili su se s američkom farmaceutskom kompanijom Pfizer kako bi u rekordnom roku na tržište isporučili dovoljne količine svoje vakcine protiv koronavirusa Comirnaty. Time su BioNTech i njegovi osnivači stekli svjetsku slavu.
No, i slava i poslovni uspjeh je prošao, a danas se ova biotehnološka kompanija sa sjedištem u Mainzu mora spustiti na zemlju iz nebeskih visina nekadašnjeg uspjeha.
Kompanija je ranije ove sedmice objavila da zatvara proizvodne pogone u Njemačkoj i Singapuru te da smanjuje troškove nakon neto kvartalnog gubitka od 532 miliona eura. Osim toga, pripremaju na odlazak svojih vizionarskih osnivača Ugura Sahina i Özlem Türeci. To bi za posljedicu moglo imati ukidanje 1.860 radnih mjesta.
Jednokratni uspjeh
BioNTech je nekoć isporučio milijarde doza vakcina, kojoj se pripisuje spašavanje milion života od i omogućavanje ponovnog otvaranja ekonomije tokom lockdowna. Sada rizikuje da ostane zapamćena kao primjer uspjeha koji se dogodio samo jednom.
Finansijski analitičari smatraju da BioNTechovi problemi proizlaze iz očekivanog kraja privremene krize i golemih iznosa za obuzdavanje pandemije, što je kompaniji od kraja 2020. donijelo desetke milijardi eura prihoda.
U kombinaciji s ionako veoma rizičnim i neizvjesnim istraživanjem i razvojem u biotehnološkom sektoru te aktualnim privrednim poteškoćama Njemačke – visokim troškovima rada i energije te opsežnom birokratijom – postalo je jasno koliko je opasno sve karte položiti samo na jedan jedini tržišni hit.
Potražnja za BioNTechovom vakcinom protiv koronavirusa ugasila se i brže nego što se očekivalo. Naime, prihodi u prvom kvartalu ove godine smanjeni su na 118 miliona eura, što je 35 posto manje nego u istom periodu prošle godine.
Iz BioNTecha su i sami naveli da očekuju niže prihode od vekcine protiv koronavirusa u odnosu na 2025., zbog smanjenja potražnje i na evropskom i na američkom tržištu.
Analitičari su istakli da je tokom perioda rasta izgrađeno previše proizvodnih kapaciteta te da kompanija sada ima neiskorištene pogone. Zbog toga su iz BioNTecha najavili da će svu proizvodnju vakcine protiv koronavirusa prepustiti Pfizeru.
Je li preuzimanje CureVaca bila greška
Bilo je mnogo kritika što je BioNTech preuzeo konkurentsku kompaniju CureVac što ju je u decembru prošle godine koštalo 1,25 milijardi dolara (2,07 milijardi KM).
CureVac je razvio vlastitu vakcinu protiv koronavirusa, koja se pokazala slabo učinkovitom i na kraju je povučena. Uprkos tome, ova kompanija je 2022. tužila BioNTech i Pfizer, tvrdeći da se vakcinom Comirnaty krši nekoliko njezinih mRNA patenata.
Kupovinom konkurenta, njegovih patenata, BioNTech je uspio okončati sve sudske sporove i izbjeći opasnost da će možda morati platiti odštetu koja bi se mjerila u milijardama.
Dodatnu gorčinu izazvalo je to, kada je BioNTech ove sedmice najavio restrukturiranje i zatvaranje pogona, da će jedno od postrojenja koje će se gasiti biti i bivša tvornica CureVaca u Tübingenu, pokraj Stuttgarta.
Gradonačelnik Tübingena Boris Palmer optužio je BioNTech da provodi strategiju “prvo kupi, pa uništi”, dodavši da je zatvaranje pogona težak udarac za brojne visoko kvalificirane radnike koji su godinama bili okosnica CureVaca.
Sindikat IG BCE je potez nazvao planiranom taktikom spaljene zemlje, oštro kritikujući, kako je naveo, kratkoročne finansijske razloge koji bi mogli narušiti vitalnost njemačkog biotehnološkog središta.
Lokalna privredna komora Reutlingena upozorila je da će se zatvaranjem pogona izgubiti tehnološko znanje u obliku pametnih ljudi, patenata te rezultata istraživanja i razvoja.
Može li BioNTech uspjeti bez osnivača
Sahin i Türeci, koji su u martu najavili da će do kraja godine napustiti kompaniju kako bi pokrenuli novi, ambiciozni biotehnološki pothvat, nisu bili samo osnivači BioNTecha, bili su i pokretačka snaga njegovog uspjeha.
Koliko je njihova uloga bila ključna pokazuje i to da je vrijednost dionica BioNTecha nakon te objave smanjena za 18 posto. Investicijska banka Leerink Partners iz Bostona, specijalizirana za sektor zdravstva, pritom je otvoreno pitala može li kompanija bez njih zadržati svoju inovativnu prednost.
“Može li kompanija učinkovito razvijati i širiti svoj pristup bez uvida osnivača u translacijske i kliničke podatke”, pitali su se analitičari Leerinka u istraživačkoj bilješci.
BioNTech se sada fokusira na mRNA terapije protiv raka u kasnoj fazi razvoja, uključujući nove tretmane koje razvija u saradnji s Bristol Myers Squibboom za rak dojke, pluća i druge vrste raka.
Kompanija je u posljednjem kvartalnom izvještaju navela da do kraja godine očekuje čak 15 presudnih kliničkih ispitivanja faze 3. Odlazeći glavni izvršni direktor Sahin izjavio je da će BioNTech nastaviti davati prednost ubrzavanju ključnih strateških programa, ostajući čvrsto posvećen viziji pretvaranja nauke u duži život za pacijente oboljele od raka.
Prepuštanjem proizvodnje vakcina protiv koronavirusa Pfizeru i zatvaranjem dijela pogona, BioNTech do 2029. planira uštedjeti 500 miliona eura godišnje.
Kompanija je najavila da će zadržati manji vlasnički udio u novom startupu koji pokreću njezini osnivači, a koji će se baviti razvojem mRNA tehnologije sljedeće generacije, piše Deutsche Welle.
(24sata.info)