Mnogi od nas odbijaju kratko dnevno spavanje, vjerujući da bi ono moglo negativno utjecati na kvalitet sna tokom noći.
Međutim, istraživanja pokazuju da takozvani “power nap” zapravo može biti koristan za naše zdravlje.
U mnogim kulturama popodnevno spavanje je dio svakodnevne rutine.
Španci su poznati po siesti, dok neki japanski radnici praktikuju kratko spavanje tokom pauze za ručak, poznato kao hirune ili “popodnevni san”.
Posebne kapsule
Tehnološki giganti poput Googlea, Samsunga i Facebooka u svojim kancelarijama imaju posebne kapsule za spavanje, koje zaposlenima omogućavaju da se kratko odmore tokom radnog dana.
Kratko dnevno spavanje postaje sve popularniji trend širom svijeta. Ali da li ono zaista djeluje? Da li nas čini odmornijima i energičnijima ili se nakon buđenja osjećamo još umornije? Koliko bi drijemanje trebalo trajati i koje je najbolje doba dana za to?
BBC Future donosi pregled najnovijih naučnih istraživanja kako bi se utvrdilo da li je svakodnevno drijemanje dobro za naše zdravlje.
Redovno drijemanje i zdravlje mozga
Istraživanja pokazuju da redovno dnevno spavanje može imati dugoročne koristi za zdravlje mozga. Studija iz 2023. godine, koju su proveli istraživači sa University College London (UCL) i Univerziteta Republike Urugvaj, otkrila je da osobe koje redovno drijemaju imaju veći volumen mozga.
Analizirani su podaci 35.000 ispitanika u dobi od 40 do 69 godina, prikupljeni kroz UK Biobank – veliku biomedicinsku bazu podataka. Istraživači su proučavali genetske markere povezane s navikom dnevnog spavanja.
Mozak osoba koje su drijemale nekoliko puta sedmično bio je u prosjeku veći za više od 15 kubnih centimetara u poređenju s onima koji nikada ne spavaju tokom dana.
To, prema riječima vodeće autorice studije Viktorije Garfild (Victorije Garfield), odgovara usporavanju starenja mozga za tri do šest godina.
– Najvažniji nalaz je da je dnevno spavanje snažno i uzročno povezano s većim volumenom mozga – kaže Garfild.
Kako mozak prirodno s vremenom gubi volumen, manji mozak se povezuje s brojnim bolestima.
– Osobe s manjim volumenom mozga češće imaju povišene nivoe hormona stresa kortizola, apneju u snu, kardiovaskularne bolesti, a značajno smanjenje volumena mozga prisutno je i kod Alzheimerove i vaskularne demencije. Sve što pomaže očuvanju veličine mozga što je duže moguće – dobra je stvar. Poruka da drijemanje može pomoći mozgu je izuzetno pozitivna – dodaje ona.
Kratkoročne koristi
Kod beba je drijemanje ključno za kognitivni razvoj – istraživanja pokazuju da ne mogu zapamtiti nove zadatke ako ne odspavaju nakon učenja. Kod odraslih su koristi manje istražene, ali postoje jasni pokazatelji pozitivnog efekta.
Kratki snovi od pet do 15 minuta mogu odmah poboljšati mentalne sposobnosti, a taj efekat može trajati i do tri sata nakon buđenja.
– Drijemanje je trenutno izuzetno važno u sportskoj nauci. Treneri žele svaku sitnu prednost koja može poboljšati performanse sportista – kaže Kevin Morgan, profesor psihologije i stručnjak za san sa Univerziteta Loughborough.
Istraživanja pokazuju da drijemanje između 13 i 16 sati poboljšava fizičke i kognitivne sposobnosti, kao i raspoloženje. Poboljšava se pamćenje, reakcijsko vrijeme i koordinacija.
Mnogi vrhunski sportisti, poput snuker igrača Runija Osulivana (Ronnieja O'Sullivana), ultramaratonke Kamile Heron (Camille Herron) i fudbalera Real Madrida, uveli su dnevno spavanje u svoju rutinu.
Kada drijemanje može biti problem
Stručnjaci upozoravaju da drijemanje ne bi smjelo zamijeniti kvalitetan noćni san.
– Potreba za dnevnim spavanjem često je znak da ne spavate dovoljno noću. Moramo štititi noćni san – ne možemo “grickati” san tokom dana kao neke životinje – kaže Kolin Espe (Colin Espie), profesor medicine spavanja na Univerzitetu Oxford.
Kratki snovi od 15 do 20 minuta ne vode u duboki san, koji je ključan za obnovu tijela, jačanje imuniteta i dugoročno pamćenje. Ako san traje duže od 20 minuta, veća je vjerovatnoća da ćemo se probuditi dezorijentisani i tromi – stanje poznato kao “inercija sna”.
– San je prirodni lijek. Kao visoko razvijena bića, trebamo mnogo sna – posebno noću – kaže Espie.
Idealno vrijeme za “power nap”
Ako se odlučite na kratko dnevno spavanje, stručnjaci savjetuju da ono bude u sredini poslijepodneva i da ne traje duže od 20 minuta.
Između 14 i 16 sati dolazi do prirodnog pada cirkadijalnog ritma i tjelesne temperature, što olakšava uspavljivanje.
Duže ili kraće
Jutarnje drijemanje je teže, dok kasnopopodnevno može poremetiti noćni san.
– Drijemanje nije odluka, već navika. Jednom kada se naviknete, mozak će vam pomoći da je održite – zaključuje Espie.
Četiri faze sna
San se odvija u ciklusima od 90 minuta, a svaki ciklus ima četiri faze. U prvoj i drugoj fazi mišići se opuštaju, moždana aktivnost se usporava, a tjelesna temperatura i puls opadaju. Slijedi treća faza – duboki san – a zatim REM faza, tokom koje sanjamo, prenosi Avaz.
(24sata.info)