Prema naučnicima način na koji pijete kafu može biti jednako važan kao i koliko je pijete, jer najzdraviji način nije nužno i najpopularniji. Međutim, preporučuju ispijanje prve šoljice između 9:30 i 11:30, ne na prazan želudac i sa što manje dodataka.
Najveći faktor zdravlja nije kafa, već ono što joj se dodaje. Istraživači ističu da sama kafa sadrži spojeve povezane s potencijalnim koristima, uključujući antioksidanse i protuupalne efekte. Problem počinje kada se kafa pretvori u desert.
Šećeri, aromatizirani sirupi, šlag i kreme mogu neprimjetno pretvoriti šoljicu kafe u visokokalorično piće s visokim sadržajem šećera, što poništava većinu tih koristi.
Naučnici kažu da najzdravije navike ispijanja kafe izgledaju mnogo jednostavnije nego što je većina ljudi navikla.
Pravovremenost je važnija nego što ljudi shvataju
Još jedno iznenađujuće otkriće ima veze s tim kada se konzumira kafa. Pijenje kafe prerano ujutro ili prekasno tokom dana može ometati prirodne hormonske cikluse i kvalitet sna. Loš san, zauzvrat, utječe na metabolizam, zdravlje srca i upale, čak i ako je sama kafa zdrava.
Istraživači sugerišu da umjeren i pravovremen unos kafe može podržati energiju bez remećenja prirodnog ritma tijela.
Kada naučnici opisuju najzdraviji način ispijanja kafe, obično misle na:
Minimalno dodani šećer
Malo ili nimalo aromatiziranih sirupa
Ograničen šlag i kreme
Zato se crna kafa ili kafa s malom količinom mlijeka često nalazi na najvišem mjestu u raspravama o zdravlju. Ne radi se o patnji zbog gorčine, već o izbjegavanju viška sastojaka koji kafu tiho pretvaraju iz korisne u tešku.
Neke studije su također ispitivale metode kuhanja i temperaturu. Određeni načini kuhanja mogu filtrirati spojeve koji mogu povisiti holesterol, dok ekstremno vrući napitci mogu iritirati probavni trakt kod nekih ljudi. Pouka nije da je jedna metoda opasna, već da se mali izbori vremenom gomilaju, posebno za one koji svakodnevno piju kafu.
Na kraju – idealno vrijeme za prvu kafu je između 9:30 i 11:30 ujutro, kada nivo kortizola počinje da opada. Tada kofein može efikasnije djelovati i dati stabilniji osjećaj energije, bez naglog “pada” kasnije tokom dana. Slično vrijedi i za popodnevnu kafu, koja je najprikladnija između 13 i 15 sati, dok se kasnije ispijanje, naročito poslije 17 sati, može negativno odraziti na san.
Savjetuju da se kafa ne pije na potpuno prazan želudac, jer kofein može povećati lučenje želučane kiseline i izazvati nelagodu ili nervozu. Umjerena količina, najčešće jedna do tri šolje dnevno, smatra se optimalnom za većinu zdravih odraslih osoba. Također, sporije ispijanje kafe omogućava postepenije djelovanje kofeina, što smanjuje osjećaj ubrzanog rada srca i nagle razdražljivosti. Crna kafa, bez dodatka šećera i masnih dodataka, donosi najviše zdravstvenih koristi, prenosi Klix.
(24sata.info)