U jednom od prvih javnih nastupa i to za pro-HDZ RTV Herceg Bosne, kandidat Petorke za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Zdenko Lučić iznio je nekoliko kontroverznih teza na temelju kojih će graditi svoju predizbornu kampanju za Opće izbore 2026. godine. Priznavši da je objavio vlastitu kandidaturu prije Petorke kako bi ih malo “pogurao”, Lučić potvrđuje da je njegova nominacija ispred te grupe hrvatskih stranaka svakako djelimično iznuđena, piše Stav.
Odgovarajući na pitanja o “ravnopravnosti” i “konstitutivnosti naroda”, kazao je:
– To je jedan od mojih motiva – taj UZP, udruženi zločinački poduhvat koji se nama stavlja na teret, naročito nama iz HVO-a, generalima. Taj dio ćemo raščistiti u ovoj kampanji. Vidjet ćemo ko je stvarao Federaciju, ko je šta unio u Federaciju i kako će Federacija završiti sa našom kandidaturom tj. Bosna i Hercegovina. Hoćemo li mi biti konstitutivni ili nećemo.
Dakle, govoreći o presudama za udruženi zločinački poduhvat koje predstavljaju pravosnažne odluke Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, posebno u presudi Prlić i drugi iz 2017. godine, Lučić je stajališta da su takve odluke podložne interpretaciji, pa čak i suštinski pogrešne?! Pravno utvrđena činjenica da su čelnici tzv. Herceg-Bosne provodili etničko čišćenje Bošnjaka s ciljem stvaranja hrvatskog entiteta za Lučića ne znači ništa, pa čak ide tako daleko da se iz njegovih izjava mogu iščitati prijetnje o tome šta će biti sa bh. entitetom Federacija BiH nakon ovogodišnjih izbora.
Lučiću je 111 godina zatvora za UZP samo motiv da pokuša tokom predizborne kampanje mobilizirati što veći broj glasača mnogo radikalnijom retorikom od one HDZ-a, iako su njegovi predstavnici u bliskoj prošlosti na javnosti dostupnim fotografijama bili u zagrljaju istih tih zločinaca, a neki predstavnici HDZ-a su i mišljenja da nakon što ratni zločinac odsluži kaznu, on to prestaje i biti?! Lučić se ideološki ni u čemu ne razliku od sušinske politike HDZ-a i već je u maju izborne godine pokazao da nije apsolutno nikakva alternativa onima kojima se obraća – hrvatskom glasačkom korpusu, već se kao general vraća na postavke ratnih politika iz ‘90-ih.
Vidjet ćemo kako će Federacija tj. BiH završiti sa njegovom kadidaturom? Ma, zaista gospodine Lučić? Budući da sami tvrdite kako general ne obećava, general izvršava, možda bi bilo bolje da objasnite bh. javnosti po čijem nalogu radite i ko Vas je zaista nagovorio da se kandidirate? Ko Vam je to nešto obećao? I dao ideju da krenete objašnjavati neke imaginarije o, evo reći ćemo, trećem entitetu u BiH?
Pokušaj da se presude međunarodnih sudova predstave kao politički konstrukt slušamo već godinama i to nije samo opasna relativizacija ratnih zločina. Lučić zapravo ide tako daleko da se kao kandidat za Predsjedništvo BiH već narativno fokusirao na potkopavanje temelja ustavno-pravnog poretka. Kada neko ko je kandidat za Predsjedništvo države insinuira da će tokom kampanje “raščišćavati” ono što su pravosnažno utvrđene činjenice, sasvim je jasno da on svojim biračima ne nudi samo politički program već da se u suštini radi o pokušaju revizije historije upakovane u retoričke vratolomije.
Osoba koja se predstavlja kao navodna alternativa HDZ-u, suštinski koristi gotovo identičan narativ poput onoga Lidije Bradare & co:
– Nikada neću zatajiti svoju prošlost, ni prijatelje koje sam stekla u životu. Ono što su kolege iznosili je njihovo pravo. Sve što radim, radim transparentno. Rat je bio prije 30 godina i Bosna i Hercegovina se treba okrenuti budućnosti.
Sjetimo se ove Bradarine izjave kada je suočena sa fotografijom na kojoj se nalazi sa ratnim zločincem Dariom Kordićem. Možda da sličnu prezentaciju prijateljstva ili ikonografiju očekujemo i od Lučića u narednom periodu? Sve su karte na stolu, a za neke političke aktere, čini se, i doslovno.
Lučićeva izjava zapravo je suštinski usmjerena na konstrukciju kojom se tvrdi da je neko u prošlosti bio nepravedan (?!) prema UZP projektu Herceg-Bosne.
Generalski iz HVO-a (o, tako nepravedno kritikovanoj formaciji), Lučić kampanju očigledno pokušava graditi na latentnim prijetnjama destabilizacijom Federacije BiH ukoliko politički zahtjevi hrvatskih stranaka ne budu ostvareni. Takvo nešto, doduše dosta mirnodopskije izrečeno, tvrdi i lider HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović koji ne krije da je cilj na ovogodišnjim izborima priskrbiti dovoljno podrške kako bi se procesi unutar Parlamentarne skupštine BiH mogli zaustaviti sve dok se ne udovolji “hrvatskim zahtjevima” u vezi s Izbornim zakonom.
Da li su onda HDZ i Petorka samo načelno na suprotnim stranama? O kakvom pluralizmu izbora se govori kada je ono ponuđeno suštinski, supstancijalno isto ili čak gore? Umjesto da govore o alternativama dominantnim politikama HDZ-a, predstavnici Petorke i njihov kandidat biraju povratak na suštinski ratne teme i retoriku podjela iz devedesetih godina. Takav pristup ne nudi nikakvu budućnost ni Hrvatima niti bilo kome drugome u BiH.
(24sata.info)