Njemačka planira da se do 2030. godine zaduži za 838 milijardi eura (1,6 biliona KM), prekidajući tako decenije fiskalne suzdržanosti kako bi potrošnju za odbranu povećala na nivo koji nije viđen od hladnog rata.
Vlada kancelara Friedricha Merza planira samo sljedeće godine da se na tržištima zaduži za više od 200 milijardi eura (391 milijardu KM), što je za 12,5 posto više nego ove godine, naveli su zvaničnici Ministarstva finansija Njemačke.
Očekuje se da će se Njemačka između 2027. i 2030. zadužiti za 838 milijardi eura, pokazuju projekcije u koje je poslovni list Financial Times imao uvid.
Ovaj plan predstavlja oštar zaokret u odnosu na duboko ukorijenjenu averziju ove države prema zaduživanju, kao i u odnosu na fiskalni oprez Merzove Kršćansko-demokratske unije (CDU), koji postoji od rasta potrošnje nakon ujedinjenja Njemačke 1990-ih.
Dodatnim zaduživanjem će se uglavnom finansirati njemački budžet za odbranu, koji bi sljedeće godine trebao dostići 109 milijardi eura (213 milijardi KM), a do 2030. godine 183,6 milijardi eura (358 milijardi KM). Berlin planira sljedeće godine osigurati 11,6 milijardi eura (23 milijarde KM) vojne pomoći Ukrajini.
Zaokret ka ponovnom naoružavanju odražava sve veću zabrinutost zbog Rusije i spremnosti američkog predsjednika Donalda Trumpa da smanji vojnu posvećenost Sjedinjenih Američkih Država Evropi.
Nakon što je CDU pobijedio na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, Berlin je izmijenio ustavnu kočnicu duga, kako bi iz nje izuzeo potrošnju na odbranu, što mu zapravo omogućava neograničeno zaduživanje u vojne svrhe.
U sklopu tih reformi, Merz i njegovi koalicioni partneri, Socijaldemokratska partija (SPD), uspostavili su i namjenski infrastrukturni fond od 500 milijardi eura (978 milijardi KM) za modernizaciju dotrajalih mostova, cesta, željeznica, bolnica, škola i energetskih mreža.
Najveća evropska ekonomija, čiji trostruki A (AAA) rejting drži stabilnim troškove zaduživanja širom eurozone, planira sljedeće godine prikupiti 55 milijardi eura (107 milijardi KM) za finansiranje infrastrukturnih investicija, tvrde zvaničnici Ministarstva finansija Njemačke.
Planovi zaduživanja pokazali su se kontroverznim, uključujući i unutar samog CDU-a, koji je dugo zagovarao “crnu nulu (Schwarze Null)”, doktrinu uravnoteženog budžeta, koja se povezuje s bivšim ministrom finansija Wolfgangom Schaeubleom iz ere tadašnje kancelarke Angele Merkel.
Govoreći u nedjelju navečer, 6. jula, ministar finansija Lars Klingbeil, koji je ujedno i kopredsjednik SPD-a, branio je ovu promjenu riječima:
“Ne možemo se braniti od (ruskog predsjednika Vladimira) Putina pomoću ‘crne nule'”.
Očekuje se da će Njemačka ove godine dostići NATO-ov omjer odbrambene potrošnje od 2,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) te ciljani omjer od 3,5 posto, počevši od 2029., naveli su vladini zvaničnici.
Iako je ovaj paket podsticaja pomogao da se ublaži utjecaj viših američkih trgovinskih carina i visokih troškova energije povezanih sa sukobom s Iranom, predvođenim SAD-om, kako piše Financial Times, on tek treba pokrenuti najveću evropsku ekonomiju koja je i dalje u stagnaciji.
Kritičari nisu zadovoljni ni zbog rastućih troškova servisiranja njemačkog duga – projekcije zvaničnika pokazuju da će se isplate kamata skoro udvostručiti, sa 42 milijarde eura (82 milijarde KM) sljedeće godine na 81 milijardu eura (158 milijardi KM) u 2030. godini.
BDI, glavni industrijski lobi u Njemačkoj, nazvao je ovo zaduživanje alarmantnim, napomenuvši da troškovi kamata nastavljaju vrtoglavo rasti, piše Financial Times.
(24sata.info)