Ko će biti protivkandidat Aleksandru Vučiću za funkciju premijera Srbije – jedno je od pitanja koje se nameće pred vanredne parlamentarne izbore najavljene za oktobar ili novembar.
Poruka Vučića da će za nekoliko nedjelja podnijeti ostavku na predsjedničku funkciju vjerovatno ukazuje da će se ispred SNS-a uključiti u trku za premijera, dok analitičari smatraju da će studentski pokret tražiti boljeg kandidata za predsjednika Vlade od Vladana Đokića, rektora Beogradskog univerziteta, ili Mila Lompara, profesora Filološkog fakulteta, budući da bi ispred sebe imali dominantnu figuru koju bi teško pobijedili.
Vučić je na mitingu SNS-a “Srbija, jedna porodica” u subotu u Beogradu rekao, između ostalog, da su mu ovo “posljednje nedjelje kao predsjednika Republike” i da će na predstojećim izborima, “ukoliko to budu tražili”, pomoći SNS-u da dobije narodno povjerenje.
Ako se ima u vidu da su svi u SNS-u, na čelu sa predsjednikom stranke Milošem Vučevićem, izrazili želju da Vučić bude kandidat za premijera, sva je prilika da će se to i dogoditi.
Koliko je izvjesno ko će predvoditi SNS listu na vanrednim parlamentarnim izborima, toliko je neizvjesno ko će biti kandidat za premijera ispred tzv. studentske liste.
Predrag Lacmanović, programski direktor agencije “Faktor plus”, kaže za Blic da su se u prethodnom periodu u medijima provlačila razna imena kao nosilaca studentske liste, a da se najviše pričalo o Vladanu Đokiću i Milu Lomparu.
– Ipak, mislim da oni nisu adekvatni kandidati za funkciju premijera i da biračko tijelo koje je naklonjeno studentskom pokretu očekuje neko jače ime, imajući u vidu da se na drugoj strani nalazi dominantna figura u liku Aleksandra Vučića. Pošto studentski pokret još nije objavio studentsku listu, možemo samo da pretpostavljamo ko će biti njen kandidat za premijera – ocjenjuje Lacmanović za Blic.
Kako kaže, studenti u blokadi svakako imaju neka imena u opticaju.
– Vjerovatno imaju i problema u vezi sa sastavljanjem studentske liste jer studentski pokret nije politička partija koja ima hijerarhiju, rukovodstvo i lidere kao potencijalne kandidate za premijera. Moguće je da razmišljaju i o nekoj nestranačkoj ličnosti, što je na prethodnim izborima radio i SNS – navodi Lacmanović.
Dodaje da bi potencijalnog kandidata za premijera studentski pokret mogao da nađe nakon istraživanja javnog mnjenja.
– Međutim, može da se ispostavi i da taj kandidat ne odigra pravu ulogu u medijskom nastupu tokom izborne kampanje. Jedno je djelovanje van kamera, a drugo pred kamerama. Za mjesto premijera potrebno je i znanje, iskustvo, harizma, menadžerske vještine i prihvatljivost od strane velikog broja ljudi. Pitanje je i koliko će iza tog kandidata stajati ljudi sa kojima je već radio do sada. Studenti će vjerovatno imati ulogu nekog nadzora – analizira Lacmanović.
Po njemu, nije ni izvjesna referendumska atmosfera na parlamentarnim izborima.
– Za referendumsku atmosferu morate da imate kandidate koji mogu da pariraju jedan drugome. Takvog protivkandidata bilo je teško i političkim partijama da nađu. Đokić i Lompar više mi liče na kandidate za predsjednika nego premijera – zaključuje Lacmanović.
Podsjećanja radi, Đokić je u javnosti proljetos figurirao kao ozbiljan kandidat studenata u blokadi za tu funkciju. Čak je početkom aprila poručio da je spreman da bude predsjednički kandidat ukoliko to od njega “studenti i građani budu tražili”.
Međutim, mjesec i po dana kasnije Đokić se oglasio usred noći i saopštio da nije “lider ili predstavnik studenata”, ali da čvrsto stoji uz njih i akademsku zajednicu.
(24sata.info)