To je procjena iz dokumenta “Novi okvir stambene politike prema mladima u Kantonu Sarajevo do 2030. godine”, koji je izradio Ekonomski institut Sarajevo, a Vlada KS usvojila krajem septembra.
Kako se koriste sarajevski stanovi
Prema procjeni iz dokumenta, stambeni fond se koristi ovako:
– 70 posto za stanovanje
– 11 posto za dugoročni najam, od čega četiri petine u sivoj ekonomiji
– Sedam posto čeka legalizaciju
– Šest posto je prenamijenjeno iz stanovanja u druge namjene
– Tri posto čeka povrat ili restituciju
– Dva posto je u kratkoročnom najmu, od čega tri četvrtine u sivoj ekonomiji
– Jedan posto koriste diplomatsko-konzularna predstavništva, međunarodne organizacije i firme.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Sarajevo je imalo 209.000 stanova i 14 miliona kvadratnih metara stambenog prostora. To je manje od dva stanovnika po stanu, 34 kvadrata po stanovniku i 1,4 stana.
Formalna ponuda ne znači dostupnost
Autori dokumenta ističu da nominalni broj stanova premašuje broj stanova koji se stvarno koriste. Zato formalna ponuda ne odražava stvarnu dostupnost stanovanja. Iako na papiru može izgledati da stanova ima dovoljno, efektivna ponuda za porodice koje traže dugoročni smještaj znatno je manja.
Kao razloge navode stanove u vlasništvu dijaspore, investicione kupovine stanova koji se ne koriste stalno i rast kratkoročnog najma. U dokumentu se navodi da su desetine hiljada stanova izgubljene iz funkcije stanovanja porodica, dok istovremeno raste pritisak na novu gradnju. Autori to porede s punjenjem posude s rupom.
Siva zona blokira i subvencije
Dominacija neformalnog najma jedan je od glavnih razloga zbog kojih kantonalna subvencija kirije za mlade nije dala rezultate. Stanodavci izbjegavaju registraciju ugovora, a subvencija se može dobiti samo uz formalno registrovan ugovor o najmu.
Ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Mladen Pandurević krajem septembra je kazao da su na javni poziv za subvencioniranje kirije stigle svega tri prijave. Razlog je, prema njegovim riječima, to što se gotovo svi stanovi iznajmljuju u sivoj zoni.
Šta se planira
Novi okvir predviđa tri mjere za vraćanje stanova u funkciju stanovanja: evidentiranje stanova prema stvarnoj namjeni, suzbijanje sive ekonomije u najmu i porez na nekorištene stanove.
Prvo bi se uvezale baze katastra, zemljišnih knjiga, upravitelja, javnih komunalnih preduzeća i Porezne uprave. Zatim bi slijedio period dobrovoljne prijave i formalizacije, a tek onda redovan nadzor i sankcije.
Prema dokumentu, stan se ne bi smatrao praznim samo zato što u njemu niko nema prijavljeno prebivalište. Status bi se utvrđivao kombinacijom više podataka, uključujući potrošnju komunalnih usluga i registrovane ugovore o najmu. Izuzeti bi bili stanovi u ostavinskim i sudskim sporovima, stanovi koji se renoviraju i stanovi koji se privremeno ne koriste iz zdravstvenih, porodičnih ili poslovnih razloga.
Porez bi se prvo primijenio pilot-projektom u jednoj općini. Cilj je da do 2030. godine donosi najmanje 7,5 miliona KM godišnje, a taj novac bi se namjenski usmjeravao u izgradnju stanova za mlade kojima je stanovanje nepriuštivo.
(24sata.info)