Dvojicu dugogodišnjih lidera, koji su godinama gradili reputaciju nepobjedivih političkih figura, svrgnuli su narodni pokreti, piše britanski BBC u opširnoj analizi.
Orban je bio prvi koji je izgubio vlast u aprilu, kada ga je porazila stranka Tisza na čelu s Péterom Magyarom. Samo nekoliko mjeseci kasnije, Studentska lista u Srbiji, pokret koji postoji manje od dvije godine, odnijela je ubjedljivu pobjedu na parlamentarnim izborima.
Iako dva pokreta na prvi pogled izgledaju potpuno različito – Tisza je snažno vezana za harizmu i energiju svog lidera, dok srpski studenti striktno njeguju horizontalnu strukturu bez istaknutog vođe u pozadini oba trijumfa stoji isti faktor: tehnološki pismena omladina i rekordna izlaznost.
Visoka izlaznost od čak 79 posto u Mađarskoj i 69 posto u Srbiji bila je direktan rezultat digitalne mobilizacije. Omladinske organizacije koristile su alate vještačke inteligencije za analizu ranijih izbornih ciklusa, detektovanje potencijalnih prevara i raspoređivanje desetina hiljada posmatrača na ključnim lokacijama.
Posebnu ulogu odigrala je i međunarodna građanska saradnja. Građanska akciona grupa DE iz Mađarske organizovala je ljetne radionice za srpske studente, a proteklog vikenda poslala 70 akreditovanih posmatrača na biračka mjesta u Vojvodini.
Zajednička strategija bila je unaprijed markirati “zaražene” biračke okruge – lokacije gdje su raniji nerealno visoki procenti glasova za vlast ukazivali na kupovinu glasova, zastrašivanje ili takozvani “bugarski voz”.
“Od 16 sati na dan izbora uočili smo grupe maskiranih huligana, Vučićevih pristalica, kako se okupljaju u blizini biračkih mjesta. Odmah smo poslali mobilne timove i počeli sve dokumentovati i snimati kamerama”, izjavio je za BBC Péter Klemm, studentski aktivista iz Subotice.
Prisustvo 20 do 30 dobro organizovanih volontera na svakom kritičnom biračkom mjestu poslužilo je kao snažan faktor odvraćanja.
Vučić (koji je bio na vlasti 14 godina) i Orban (nakon 16 godina vladavine) iza sebe su ostavili duboko polarizovana društva, kontrolisane državne institucije i tijesne veze s Moskvom i Pekingom, ali i snažnu podršku Miloradu Dodiku u Bosni i Hercegovini.
Mnogi su strahovali da silazak s vlasti neće proteći mirno. Ipak, Aleksandar Vučić je poraz priznao u nedjelju navečer tačno u 21:30 sati u gotovo identičnom maniru u kojem je to učinio i Orbán 12. aprila.
Prema saznanjima BBC-a, dvojica lidera su u izbornoj noći razgovarala telefonom. Izvori tvrde da su obavljena dva poziva i da je upravo Orbán savjetovao svog beogradskog saveznika da ne poseže za upotrebom sile protiv građana i demonstranata.
Vučić je demantovao da je razgovarao s Orbanom prije obraćanja javnosti, ali je potvrdio kasniji poziv u 23:15 sati, dok je mađarski bivši premijer odbio dati komentar za BBC.
Paralele između izbora u dvije susjedne zemlje donijele su i jednu neobičnu matematičku koincidenciju: srpska Studentska lista osvojila je tačno 140 mandata u Skupštini Srbije (od 250 mjesta), što je isti broj mandata koji je Magyarova Tisza osvojila u mađarskom parlamentu (od ukupno 199 mjesta).
Péter Magyar bio je jedini evropski političar koji je u izbornoj noći direktno pozvao srpske studente kako bi im čestitao pobjedu.
“Rezultat mađarskih izbora bio nam je jasan dokaz da je put kojim idemo ispravan”, rekao je predstavnik Studentske liste Ilija Srdanović.
Pred Vučićem i Orbanom sada se otvara pitanje pravne odgovornosti. Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal u Srbiji (JTOK) i novoosnovano specijalno tijelo u Mađarskoj (NVVH) pripremaju istrage o zloupotrebi položaja i visokoj korupciji.
Ključna tačka preplitanja mogla bi biti upravo željeznička infrastruktura: mađarske firme bliske Orbánu bile su direktno uključene u radove povezane s novosadskom željezničkom stanicom. Urušavanje betonske nadstrešnice 1. novembra 2024. godine, u kojem je stradalo 16 osoba, postalo je direktna prekretnica i pokretački fitilj koji je zapalio masovni studentski bunt u Srbiji.
“Godinama je u Evropi vladalo uvjerenje da što su duže Orbán i Vučić na vlasti, to njihovi režimi postaju jači”, zaključuje Áron Timar iz grupe DE. “Zapravo su sve vrijeme slabili. Onog trenutka kada je društvo pronašlo svoj glas i artikulisalo otpor, povratka više nije bilo.”
(24sata.info)