NaslovnicaMagazinZdravljeJedan probiotik dnevno mogao bi pomoći kod depresije i anksioznosti

Jedan probiotik dnevno mogao bi pomoći kod depresije i anksioznosti

Dnevni unos probiotika mogao bi ponuditi više od potpore probavi – mogao bi pružiti i malen, ali značajan poticaj mentalnom zdravlju, pokazalo je novo istraživanje. Studija, objavljena u časopisu Journal of the American Geriatrics Society, istraživala je mogu li probiotici, često nazivani “dobrim bakterijama”, nadopuniti standardno liječenje antidepresivima.

Istraživači su otkrili da su starije osobe koje su svojoj rutini dodale probiotički dodatak prehrani zabilježile nešto veća poboljšanja simptoma depresije i anksioznosti u usporedbi s onima koji su uzimali placebo. Studija ne sugerira da probiotici mogu zamijeniti antidepresive, već da bi potencijalno mogli djelovati kao korisna nadopuna postojećim terapijama, piše Newsweek.

Pojedinosti kliničkog ispitivanja

U istraživanju provedenom u Indiji sudjelovalo je 58 osoba starijih od 60 godina s umjerenom depresijom. Svi sudionici nastavili su uzimati svoju uobičajenu terapiju antidepresivima tijekom ispitivanja.

Bili su nasumično podijeljeni u dvije skupine: jedna je svakodnevno primala probiotički dodatak, dok je druga dobivala placebo osmišljen tako da izgleda identično. Intervencija je trajala 12 tjedana, nakon čega je uslijedilo dodatnih 12 tjedana praćenja radi promatranja dugoročnih učinaka.

Mjerenje raspoloženja i bioloških promjena

Obje su skupine s vremenom pokazale jasna poboljšanja simptoma. Međutim, oni koji su uzimali probiotik iskusili su nešto veće smanjenje depresije i anksioznosti, što upućuje na to da dodatak može ponuditi dodatnu korist uz standardno liječenje.

Kako bi razumjeli što se događa, istraživači nisu samo pitali sudionike kako se osjećaju, već su koristili i utvrđene ljestvice za procjenu simptoma depresije i anksioznosti te su ispitivali biološke markere.

To je uključivalo moždani neurotrofni čimbenik (BDNF), protein ključan za rast i održavanje živčanih stanica, te analizu crijevnih bakterija sudionika. Iako su nalazi upućivali na to da je probiotička terapija pridonijela poboljšanju simptoma, istraživači nisu pronašli jasne dokaze da su probiotici doveli do dodatnih poboljšanja u ukupnoj kvaliteti života u usporedbi s placebom.

Brian Lutz, klinički direktor u centru Blume Behavioral Health, za Newsweek je izjavio da, iako je ovo novo istraživanje uzbudljivo, postoji jaz između studija o potencijalnim primjenama probiotika i načina na koji se oni mogu klinički koristiti.

“Pacijenti s anksioznošću i depresijom žele pronaći jeftine tretmane s niskom stigmom, stoga su probiotici potencijalna opcija. Ovo je važna tema, no ključno je da kliničar oprezno pristupi ovom istraživanju. Postoji opasnost da će pacijenti, puni nade, vidjeti pozitivno istraživanje i odlučiti odgoditi ili zanemariti svoje trenutno liječenje utemeljeno na dokazima kako bi isprobali probiotike”, rekao je.

Prema Lutzu, glavna poruka ovog istraživanja jest da je riječ o dodatnoj, a ne alternativnoj terapiji. “Ako se pozitivna veza između probiotika i poboljšanog mentalnog zdravlja nastavi potvrđivati, probiotike bi bilo najbolje koristiti kao jedan aspekt cjelokupnog režima liječenja i nikada ne bi smjeli zamijeniti terapiju, lijekove ili bilo koji drugi tretman utemeljen na dokazima”, zaključio je.

Skroman, ali obećavajući korak

Iako su rezultati ohrabrujući, oni ne znače da probiotici mogu preobraziti mentalno zdravlje. Ispitivanje je bilo malog opsega i zamišljeno kao pilot-studija, što znači da će biti potrebna veća istraživanja kako bi se potvrdio učinak, utvrdilo tko bi mogao imati najviše koristi te procijenilo jesu li rezultati održivi u širim skupinama pacijenata. Unatoč tome, istraživači kažu da su rani nalazi dovoljno obećavajući da opravdavaju daljnja istraživanja.

“Rezultati naše studije su novi i sada, potaknuti ohrabrujućim nalazima, planiramo opsežnije kliničko ispitivanje koje će uslijediti”, rekao je koautor dr. Saibal Das s Nacionalnog instituta za istraživanje bakterijskih infekcija u Kolkati.

Koautor Abhinaba Ghosh, liječnik i neuroznanstvenik iz medicinskog centra Tata u Kolkati, rekao je da je širi cilj takva istraživanja pretvoriti u praktičnu skrb. “Moja je vizija razviti cjenovno pristupačna zdravstvena rješenja i učiniti ih dostupnima široj populaciji kako bismo ostvarili značajan utjecaj na javno zdravlje”, izjavio je Ghosh.

(24sata.info)

IZ ISTE KATEGORIJE

najnovije