Zahiragić je ujedno i potpredsjednik SDA. U dosadašnjoj političkoj karijeri bio je zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo u mandatu od 2018. do 2022. godine. Na izborima 2022. godine ponovo je osvojio mandat u SKS, a postao je i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
U intervjuu za Klix.ba, Zahiragić je otkrio stavove SDA o pitanjima na nivou države, ali i o odnosima ove stranke s drugim strankama u Bosni i Hercegovini.
Koji je glavni fokus programa vaše stranke na državnom nivou i šta smatrate realnim ciljevima ako dobijete mandat u vlasti?
Stabilizacija političkih prilika u Bosni i Hercegovini je, prema mom mišljenju, najvažnija tema i na tome ćemo raditi od prvog dana. Sigurnost, također, će biti jedna od tema koja će biti u našem fokusu.
Vratit ćemo dostojanstvo bošnjačkom narodu. Popraviti narušeni balans, kada su u pitanju rukovodeće funkcije, ali i kada su u pitanju zaposleni u javnim službama. Recimo, od 19 imenovanja u ovom mandatu, Vijeće ministara je imenovalo 8 Srba, 8 Hrvata i 3 Bošnjaka. Dakle, Bošnjaci su svedeni na manje od 20 posto.
Insistirat ćemo na proporcionalnoj zastupljenosti – što je ustavno načelo.
Modernizacija Oružanih snaga, posebno dok traje galopirajuće naoružavanje regije, koje je potpuno narušilo regionalni balans u naoružanju, ali i Evrope, također će biti jedan od prioriteta.
Vraćanje državi Bosni i Hercegovini izvorne nadležnosti za vanjsku politiku, a koju je u proteklom mandatu potpuno preuzeo entitet RS.
Vanjska politika BiH više ne može biti zasnovana samo na postdejtonskoj logici očuvanja mira. Međunarodni sistem se promijenio, evropska sigurnosna arhitektura prolazi kroz najveću transformaciju od kraja Hladnog rata, a proširenje EU ponovo postaje geopolitički instrument.
Novi pristup treba definisati BiH kao aktivnog evropskog aktera koji štiti vlastiti suverenitet, doprinosi regionalnoj stabilnosti i unapređuje zajedničke evropske interese.
BiH treba novu vanjskopolitičku strategiju, koja nije samo “reakcija” na susjede, nego proaktivna politika male države: jasno definiranje nacionalnih prioriteta, potvrda kontinuiteta, u smislu opredjeljenosti za EU i NATO članstvo i aktivnu regionalnu diplomatiju koja je zasnovana na ravnopravnom statusu.
BiH mora prestati biti predstavljena samo kao “problem”. Treba graditi narativ: evropska, autentično multietnička, energetski važna, mlada, sigurnosno relevantna država s jakom, dinamičnom i patriotski orijentiranom dijasporom – sa kojom moramo posebno računati.
Vanjska politika mora biti snažno povezana sa sigurnosnom politikom. BiH treba planirati vanjsku politiku ruku pod ruku sa odbranom, civilnom zaštitom, energetikom, digitalnom sigurnošću, zaštitom kritične infrastrukture. Današnje sigurnosno okruženje ne dozvoljava odvojeno planiranje ovih oblasti.
BiH treba planirati cyber-odbranu, zaštitu izbornog procesa, borbu protiv dezinformacija, energetsku sigurnost. Evropa ulaže stotine milijardi eura. BiH ima: namjensku industriju, metalsku industriju, mašinsku industriju, eksplozive, municiju, remontne kapacitete.
Umjesto da izvozi samo proizvode, BiH treba postati dio evropskih proizvodnih lanaca. To je pitanje vanjske politike, ne samo ekonomije. Diplomatija otpornosti. Ne samo da smo primjer otpornosti, već to trebamo i međunarodno brendirati i izvoziti kao vrijednost. Recimo, BiH je među najiskusnijim državama svijeta u deminiranju. Zašto nismo Centar izvrsnosti/regionalni NATO centar za deminiranje?
Moramo uspostaviti snažnije bilateralne odnose sa SAD-om i to ne na način da ti odnosi budu determinisani samo kroz sentiment Dejtonskog mirovnog sporazuma, nego trebamo razumjeti američke interese u ovom dijelu svijeta i kao evropska država ponuditi najtjesniju moguću ekonomsku, političku i vojnu saradnju SAD-u.
Također, moramo popraviti odnose sa sve snažnijim Islamskim svijetom, u kojem Bosna i Hercegovina kao evropska država sa većinski muslimanskim stanovništvom itekako ima šta ponuditi.
Snažne države Azije, također, ne smiju ostati izvan našeg fokusa, ne nužno na način uspostavljanja strateških partnerstava jer su ona već definisana sa Zapadnim državama, ali mi kao mala država nemamo luksuz ignorisati činjenicu da se svijet mijenja i da postaje multipolaran. Posebno je važno uspostavljati ekonomske veze s tim sve snažnijim državama.
Politika prema Hrvatskoj mora biti obnova partnerstva, uz zaštitu institucionalne suverenosti. BiH treba otvoriti stalni strateški dijalog sa Zagrebom o granici, energetici, Jadransko-jonskom koridoru, EU fondovima, ali jasno odbiti njihovo odustajanje od Dejtona i redefiniranje njihove uloge u BiH.
S Beogradom treba razvijati ekonomiju, infrastrukturu, vodne resurse i trgovinu, ali istovremeno insistirati da se odnosi vode isključivo država-država. Svaki pokušaj da RS bude zaseban partner, nije rješenje. Poštovanje Dejtona je i poštovanje međunarodnih presuda, moraju biti naš uslov.
BiH treba razvijati bolje odnose i sa Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom, Albanijom i Kosovom, koje mogu biti značajni amortizeri udara iz regiona.
Kada bi morali birati partnere u vlasti, iz oba entiteta, koga bi odabrali i zbog čega?
Partnere ne biram ja, nego građani. Kada je u pitanju FBIH, lično priželjkujem koaliciju onih stranaka koje nisu prihvatile suspenziju Ustava I političkog položaja Bošnjaka. To su prije svih DF i SBIH. Nakon Schmidtovih amandmanima, stranke sa hrvatskim predznakom svakako će biti nezaobilazne, da li je to HDZ ili “Petorka” odlučit će glasači.
Kada su partneri iz entiteta RS u pitanju, situacija je slična kao i sa hrvatskim strankama. Odnos prema ratnom zločincu Ratku Mladiću pokazao nam je da, nažalost, nema nekih velikih razlika. Ko god od njih da bude izabran, SDA će se znati sa njima nositi na način da država Bosna i Hercegovina ide naprijed, kao što je to i ranije bio slučaj, za razliku od ovog ponižavajućeg mandata Trojke.
Kako ćete se nositi s realnim mogućnostima blokada koje su česte na nivou Bosne i Hercegovine, i koje konkretne poteze u tom pogledu možemo očekivati ako vaša stranka bude dio vlasti?
Kako smo se nosili i do sada, kada smo uprkos blokadama, uspijevali graditi državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije i ostvarivati napredak na EU i NATO putu, gdje smo, na oba puta, doveli BiH u status kandidata.
Nije, recimo, Dodik tada ništa manje blokirao, niti bio bolji ili gori, 2018. i 2019. godine, pa smo ga tada natjerali da lično izglasa, zajedno sa nama, ANP.
Ako budete izabrani u državni parlament, na koje teme ćete se fokusirati i koji zakon ili promjenu zakona bi stavili kao prioritet bez kojeg ne želite završiti mandat?
Zakon o proporcionalnoj zastupljenosti, reforma pravosuđa na način da ono prestane biti sredstvo za hapšenje naših branioca i pokušaja revizionizma i iskrivljavanja historije, nego da počne postupati prema haškoj A listi i popravljanje ugleda Bosne i Hercegovine i na istoku i na zapadu. To će biti u fokusu moga interesovanja.
Međutim, ovim putem građanima neću davati neka velika obećanja, ali jednu stvar im mogu obećati čistog obraza, a to je beskompromisna borba za državu Bosnu i Hercegovinu.
Da li bi, za vašu stranku, evropski put trebao biti i dalje glavni prioritet za Bosnu i Hercegovinu i da li bi se više fokusa trebalo staviti na članstvo u NATO-u? Ako bi trebao biti veći fokus na NATO-u, koje konkretne poteze bi mogli očekivati u tom pogledu ako dobijete mandat i priliku da formirate vlast?
Oba puta su međusobno povezana, a SDA je svojom programskom deklaracijom, snažno zacrtala taj kurs.
Međutim, trebamo početi ne samo slušati šta najsnažnije države EU govore o proširenju, od Francuske, preko Italije, pa do Njemačke, koja se nalazi pod unutrašnjim pritiskom sve snažnije desnice, nego ih razumjeti ispravno. U svakom slučaju, mi trebamo usvajati evropske standarde, jer oni nisu samo dobri za naš EU put, nego i za naš unutrašnji razvoj.
NATO put svakako ostaje naše opredjeljenje i cilj. Međutim, sigurnosna interoperabilnost, povećanje izdvajanja za odbranu se može razvijati i bez dnevno-političke dramatizacije. Za nas pitanje nije samo “hoće li BiH u NATO”, nego “kako će NATO izgledati na Zapadnom Balkanu do 2035. i gdje će BiH biti u toj arhitekturi?
Teme na koje sada NATO reagira su istočno krilo, otpornost država, kritična infrastruktura, cyber prostor, hibridno ratovanje, vojna industrija i sigurnost energetskih koridora.
S tim u vezi, geografski značaj BiH raste jer se nalazi između: Jadranskog mora, srednje Evrope, istočnog Mediterana i zapadnog Balkana. BiH može biti puno značajniji partner NATO-u nego što sada mislimo. BiH mora ponuditi NATO-u ono što NATO danas traži.
Svakako, kada NATO donese odluku, mi smo spremni za članstvo i morat ćemo donijeti odluku u skladu sa našim Ustavom.
(24sata.info)