Egipat je danas objavio dva velika arheološka otkrića: izuzetno očuvano naselje iz bizantskog doba u Zapadnoj pustinji i 18 drevnih grobnica kod Aleksandrije.
Vlasti se nadaju da bi novi nalazi u oazi Dakhla i na lokalitetu Marina el-Alamein mogli dodatno potaknuti ključni turistički sektor, koji uz Sueski kanal predstavlja glavni izvor stranih valuta za zemlju, piše CNN.
Ministarstvo turizma i starina saopćilo je da prvo otkriće daje detaljan uvid u svakodnevni život, urbani razvoj i ekonomske aktivnosti u oazi Dakhla tokom četvrtog stoljeća, kada je Egipat bio dio Bizantskog Carstva. Oaza u Zapadnoj pustinji, u provinciji Nova dolina, nalazi se na UNESCO-ovoj privremenoj listi svjetske baštine.
„Otkopani dijelovi uključivali su glavne ulice u smjeru sjever–jug koje su presijecale ulice istok–zapad, stvarajući trgove i javne prostore“, rekao je Hisham el-Leithy iz Vrhovnog vijeća za starine.
Voditelj misije Mahmoud Massoud naveo je da se u centru naselja nalazi bazilika iz sredine četvrtog stoljeća, kao i ostaci stražarskih kula koje su štitile rubove grada. Pronađene su i utvrđene građevine, kuće s dvoranama za prijem i svodnim krovovima, te kuća crkvenog đakona Tisousa, za koju se vjeruje da je služila kao kućna crkva.
Arheolozi su otkrili i peći za hljeb, kuhinje, kamene alate, kao i dobro očuvane bronzane novčiće s portretima bizantskih careva i kršćanskim simbolima. Pronađena je i grupa zlatnika iz vremena cara Konstancija II.
U odvojenom otkriću, na lokalitetu Marina el-Alamein, oko 100 kilometara zapadno od Aleksandrije, pronađeno je 18 grobnica – 11 uklesanih u stijenu i sedam nadzemnih. Time je ukupan broj grobnica na tom lokalitetu porastao na 48.
Na lokalitetu su pronađeni keramički predmeti, amfore, lampe, posude i sarkofag dug 2,5 metra s ostacima skeleta koji se trenutno analizira. Blizu njega otkriveni su i ostaci gipsane sfinge.
Arheolozi su također pronašli praksu „zlatnog jezika“, gdje su u usta pokojnika stavljani zlatni komadi, kao dio pogrebnih običaja tog vremena.
Marina el-Alamein je antičko nalazište na sjevernoj obali Egipta, za koje se vjeruje da je bio grčko-rimski lučki grad Leukaspis, koji je postojao i prosperirao od drugog do četvrtog stoljeća.
Egipatski turizam se oporavlja nakon godina političkih nemira i pandemije. Prošle godine zemlju je posjetilo rekordnih 19 miliona turista, što je rast od 21 posto u odnosu na 2024. godinu, pišu Vijesti.
(24sata.info)