Ako vam i najjednostavnije jutarnje odluke, poput odabira odjeće, iznenada postaju preteške, to može biti znak emocionalne iscrpljenosti, upozorava psihologinja dr. Džuli Smit (Julie Smith). Riječ je o stanju koje se često pogrešno pripisuje svakodnevnom stresu, iako može biti rani pokazatelj izgaranja na poslu, poznatog kao burnout.
Gdje je granica izdržljivosti
Dr. Smit, koja vodi privatnu praksu u engleskom Hampshireu i ima milione pratitelja na društvenim mrežama, ističe da emocionalna iscrpljenost nije dijagnoza, već upozoravajući signal da se osoba približava granici izdržljivosti. Opisuje je kao osjećaj težine i nelagode koji se javlja već ujutro, kada zadaci koji su se prije obavljali automatski postaju iscrpljujući. Često se javlja i pad koncentracije, što otežava donošenje i najmanjih odluka.
Emocionalna iscrpljenost često je prvi korak prema izgaranju, stanju fizičke, mentalne i emocionalne iscrpljenosti koje je prepoznala i Svjetska zdravstvena organizacija. U toj fazi, kaže psihologinja, ljudi sve češće izbjegavaju obaveze, odgađaju zadatke i osjećaju snažan poriv za bijegom od svakodnevice. Obaveze se gomilaju, a istovremeno se javlja potreba za otupljivanjem emocija, što se može očitovati kroz prejedanje, konzumaciju alkohola ili drugih supstanci.
Stres dr. Smit uspoređuje s tintom koja se polako širi akvarijem – stresori su stalno prisutni i postupno zamućuju cijeli sistem. Iako se tokom odmora može činiti da je situacija bolja, povratak u iste okolnosti često vraća i isti osjećaj iscrpljenosti. Zato, upozorava, nije dovoljno uzeti pauzu, već je nužno preispitati što je dugoročno neodrživo.
Naglašava da se dio stresa može smanjiti prilagodbama, osobito kada dolazi iz previsokih standarda koje ljudi sami sebi nameću. Savjetuje da se najprije rješavaju manji, upravljivi izvori pritiska kako bi se smanjilo ukupno opterećenje.
Ozbiljan pristup
Dugotrajni stres može imati ozbiljne posljedice za zdravlje, uključujući povećan rizik od srčanih bolesti, debljanja i poremećaja povezanih s pretilošću. Među najčešćim fizičkim simptomima su bolovi u prsima, glavobolje i bolovi u mišićima, što je povezano s pojačanim lučenjem hormona stresa poput kortizola i adrenalina.
Stručnjaci upozoravaju da se emocionalna iscrpljenost i dalje često umanjuje ili pogrešno tumači, zbog čega ljudi oklijevaju potražiti pomoć. Ipak, naglašavaju da to nisu prolazna stanja, već stvarna iskustva koja zahtijevaju ozbiljan pristup. Ako se prepoznaju na vrijeme, oporavak je moguć i znatno brži.
(24sata.info)