Kao i više puta do sada, EU je putem zaključaka Vijeća EU izrazila punu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, osudivši secesionističku retoriku iz bh. entiteta RS. Vijeće je pozvalo bh. vlasti da “bez odgađanja” podnese svoj plan reformi kako bi se odblokirala isplata iz Fonda za reforme i rast. Također, izražena je puna podrška misiji Visokog predstavnika i njegovom uredu u našoj zemlji.
U dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, Vijeće je pozdravilo odluku iz marta 2024. o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, temeljem preporuke Komisije od 12. marta 2024., uz naglasak da su potrebni dodatni napori za ispunjenje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu za članstvo u EU, koje je Vijeće odobrilo 2019., uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća iz juna 2022.
Vijeće je također pozdravilo predanost političkog vodstva koja je postiglo “opipljive rezultate”, što je dorpinijelo odluci o otvaranju pristupnih pregovora, ali, u isto vrijeme, “sa žaljenjem primjećuje da je reformska dinamika od tada usporena”.
“Vijeće poziva sve političke aktere da obnove fokus zemlje na napredak na putu prema EU, poduzimajući odlučne korake za provedbu potrebnih reformi. Bosna i Hercegovina treba imenovati glavnog pregovarača i nacionalnog IPA koordinatora za Instrument pretpristupne pomoći (IPA) III, kao i razviti nacionalni program za usvajanje zakonodavstva EU (acquis). Vijeće podsjeća na važnost usklađenosti svih usvojenih zakona sa zakonodavstvom EU i europskim standardima, uključujući preporuke Venecijanske komisije”, navodi se u zaključcima.
Vijeće se osvrnulo i na nedavno održane izbore, koji su provedeni na temelju državnog izbornog zakona i bili su “konkurentni i učinkoviti, čime su riješene neke dugogodišnje preporuke ODIHR-a”.
“S obzirom na institucionalne mehanizme uspostavljene Dejtonskim mirovnim sporazumom, Bosna i Hercegovina mora provesti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju svih građana, posebno provedbom presude Sejdić-Finci i srodnih presuda Europskog suda za ljudska prava. Vijeće ponavlja svoj poziv za uključiv proces ograničenih ustavnih i izbornih reformi, kroz iskren dijalog i u skladu s europskim standardima, kako bi se uklonili svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu. Također podsjeća da neke odluke Ustavnog suda još uvijek nisu u potpunosti provedene. Ne smiju se poduzimati koraci koji bi otežali provedbu tih odluka ili dodatno produbili podjele”, istaklo je Vijeće EU.
Naglašava se i nedvosmislena predanost EU europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje.
“Vijeće poziva sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da se suzdrže od provokativne i podjeljive retorike i postupaka, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, da poštuju načela jednakosti i nediskriminacije svih građana koji pripadaju konstitutivnim narodima i ostalima te da prekinu s veličanjem osuđenih ratnih zločinaca i aktivno promovišu pomirenje”, poručuje se u dokumentu, prenosi N1.
Zabrinutost zbog dešavanja u RS-u
“Vijeće izražava ozbiljnu zabrinutost zbog zakonodavstva i inicijativa u entitetu Republika Srpska koje suprotstavljaju europskom putu Bosne i Hercegovine, uključujući secesionističku retoriku i dovođenje u pitanje ustavnog poretka zemlje. Suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, uključujući odluke Ustavnog suda, i međunarodna osobnost Bosne i Hercegovine moraju se poštovati. Svaka akcija protiv tih načela imat će ozbiljne posljedice”, podvukli su zvaničnici EU.
Dokument se također osvrće na reformu pravosuđa, ističući nedostatke u tom procesu.
“Uprkos ograničenom napretku u području pravosuđa, posebno donošenju izmjena zakona o integritetu Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, Vijeće naglašava potrebu jačanja vladavine prava, uključujući donošenje novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Zakona o sudovima. Odluke Ustavnog suda moraju se u potpunosti poštovati”, podvlači se u zaključcima.
“Određeni napredak” u borbi protiv korupcije
Vijeće je konstatovalo nedostatak napretka u slobodi izražavanja, medija i zaštiti novinara, te pozvalo Bosnu i Hercegovinu da osigura potpuno poštivanje, zaštitu i promociju slobode okupljanja, udruživanja i izražavanja te suzdržavanje od daljnjih akcija koje negativno utječu na njihovo ostvarivanje.
Kao pozitivno se ocjenjuje “određeni napredak” u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, posebno donošenje zakona o sprječavanju sukoba interesa i o pranju novca te potpisivanje sporazuma s Eurojustom o pravosudnoj suradnji s EU. Vijeće poziva Bosnu i Hercegovinu da poduzme daljnje odlučne korake u ovim područjima, uključujući uspostavljanje bilježenja istraga i presuda, uključujući na visokoj razini, te donošenje Zakona o zaštiti osobnih podataka.
Što se tiče ekonomskih kriterija, Vijeće potiče Bosnu i Hercegovinu da unaprijedi svoju sposobnost suočavanja s konkurentskim pritiscima i tržišnim silama unutar Unije te provede potrebne strukturne reforme.
Vijeće je pozdravilo poboljšanje upravljanja migracijama i poziva Bosnu i Hercegovinu da se u potpunosti uskladi s viznom politikom EU, te da donese Zakon o nadzoru granica. Vijeće pozdravlja napredak u pregovorima o statusnom sporazumu s Frontexom i poziva na njegovo brzo potpisivanje.
“U vezi s provedbom Plana rasta za Zapadni Balkan, Vijeće poziva Bosnu i Hercegovinu da bez daljnjeg odgađanja podnese svoj plan reformi. Ovo je osnovni preduvjet za moguće isplate iz Fonda za reforme i rast, a Bosna i Hercegovina riskira gubitak važnih pogodnosti ako ne ostvari napredak”, navodi se u dokumentu.
EU je putem zaključaka EU izrazila solidarnost s Bosnom i Hercegovinom nakon razornih poplava i klizišta od 3. oktobra 2024., podsjetivši da su službe EU pružile hitnu pomoć putem Mehanizma civilne zaštite EU uz sudjelovanje deset država članica, kao i putem misije EUFOR Althea.
“Vijeće pozdravlja obnavljanje mandata misije EUFOR Althea, koja nastavlja igrati ključnu ulogu u podršci vlastima Bosne i Hercegovine u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja za sve građane. Vijeće ponovno ističe važnost kontinuirane suradnje među međunarodnim akterima i izražava svoju podršku misiji Visokog predstavnika i njegovom uredu u ispunjavanju agende „5+2“. Vijeće ponavlja svoj poziv Bosni i Hercegovini da brzo ratificira sve regionalne sporazume o mobilnosti u okviru Berlinskog procesa. Vijeće pohvaljuje punu usklađenost Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (CFSP) EU-a, što pokazuje jasnu predanost europskom putu zemlje. Potiče Bosnu i Hercegovinu da tu usklađenost održi i u potpunosti provede restriktivne mjere, uključujući one protiv Rusije i Bjelorusije”, navodi se u zakljjučcima.
Podsjećamo, BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU u februaru 2016. Komisija je usvojila svoje Mišljenje o zahtjevu zemlje za članstvo u EU u maju 2019. godine, sa utvrđenih 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti za otvaranje pristupnih pregovora. Vijeće EU je usvojilo Mišljenje i ključne prioritete u decembru 2019., što predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za detaljne reforme u oblastima demokracije i funkcionalnosti, vladavine prava, temeljnih prava i reforme javne uprave.
Komisija je u oktobru 2022. dala preporuku za kandidatski status Bosne i Hercegovine, a u decembru 2022. godine Europsko vijeće dodijelilo je BiH status zemlje kandidata. U decembru 2023. godine Europsko vijeće je donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa BiH, nakon što se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo, a u martu 2024. godine Europsko vijećeje i formalno donijelo odluku o otvaranju pregovora s našom zemljom.
(24sata.info)
