Snažna glavobolja, problemi sa vidom i poteškoće u kretanju primorali su Nadicu Ilić, 77-godišnju penzionerku, da pozove hitnu pomoć, pišu vijesti.
“Osjećala sam vrtoglavicu i nikada me u životu glava nije tako boljela”, kaže ova Beograđanka za BBC.
Bili su to simptomi moždanog udara, čestog oboljenja krvnih sudova mozga koja se javlja kada dođe do prekida protoka krvi.
“Postoje dva tipa moždanog udara i dva uzroka za nastanak. Najčešći razlog je tromboza, formiranja krvnog ugruška u krvnim sudovima, a uzroci mogu biti i povišen krvni pritisak i nepravilan srčani ritam zbog kojeg dolazi do raspadanja moždanih krvnih sudova”, objašnjava neurolog Vanja Trkulja za BBC.
Od bolesti srca i krvnih sudova, u koje se ubraja i moždani udar, tokom 2023. godine u Srbiji je umrlo oko 48 hiljada ljudi, podaci su Instituta za javno zdravlje ‘Milan Jovanović Batut’.
Muškarci oboljevaju češće nego žene, ali je smrtnost veća kod žena, pokazuju epidemiološke studije.
Rizik od moždanog udara značajno raste sa godinama starosti i duplira se u svakoj novoj dekadi života poslije 55. godine.
‘Bitna je brza reakcija’
“Nadici je za manje od tri sata pružena pomoć. Iz hitne pomoći upućena je kod neurologa, gdje joj je urađen snimak glave. Vrijeme igra jako važnu ulogu od trenutka kada pacijent uoči prve simptome moždanog udara”, kaže doktor Trkulja.
Pacijent koji ima simptome moždanog udara „ima pravo prvenstva u odnosu na ostale u bolnici”, a „to bi trebalo da znaju i radnici u hitnoj pomoći”.
“U medicini se upotrebljava termin ‘terapijski prozor’, i odnosi se na prva četiri i po sata od pojavljivanja prvih simptoma. Do isteka ovog vremena pacijentu se može dati trombolitička terapija koja rastvara tromb – krvni ugrušak”, objašnjava.
Ipak, da li će pacijent moći da primi ovu terapiju zavisi i od njegovog zdravstvenog stanja.
“Krvni pristisak mora biti u normali, i ne bi trebalo da je došlo do bilo kakvih krvarenja u prethodnih nekoliko dana”, ukazuje Trkulja.
Pri moždanom udaru može da se izgubi i do dva miliona moždanih ćelija u minuti, pokazuju podaci Britanske Nacionalne zdravstvene službe.
Koji su simptomi moždanog udara?
Simptomi moždanog udara razvijaju se brzo, a najčešći je bol u glavi.
Glavobolja mnogo jača od uobičajene, koja se ne umanjuje ni poslije uzimanja lijekova protiv bolova, jedan je od najupečatljivijih znakova ovog stanja, objašnjava Trkulja.
Pacijenti često kažu kako „nikad do tada nisu osjetili toliko neobičan bol”, a na skali intenziteta od jedan do 10, „ocjenjuju ga najvišom ocjenom”, kaže.
Tipična je i „oduzetost jedne strane tijela, uglavnom ruke ili noge.
Lako uočljiv simptom moždanog udara je i iskrivljenost jedne polovine lica, kaže Marjana Vukićević, neurološkinja i direktorka bolnce za cerebrovaskularne bolesti „Sveti Sava”, za BBC na srpskom.
“Ljudi mogu i sami da vidi u ogledalu, jer uglovi usana nisu simetrični, jedan je spušteniji”, dodaje.
Kod moždanog udara koja zahvata mali mozak, dio odgovoran za ravnotežu, javlja se „nestabilan i hod, zanošenje pri hodu, vrtoglavica, a nekada i duple slike u vidnom polju”.
Tipovi moždanog udara i liječenje
Liječenje moždanog udara zavisi od tipa i težine stanja, kaže Trkulja.
Ishemijski, koji nastaje uslijed krvnog ugruška, mogu se „tretirati lijekovima koji razrijeđuju krv i pomažu u obnavljanju protoka krvi”.
Za hemoragijski ili krvareći moždani udar potrebna je „intervencija za kontrolu krvarenja”, objašnjava doktor.
Postoje i lakularni moždani udari, koji se dešavaju u beloj moždanoj masi, malog su dijametra i ne prave veliki problem.
“Ipak, ukoliko su učestali može doći do blagog kognitivnog poremećaja i postoji opasnost da pređe u vaskularnu demenciju”, upozorava doktor.
“U Srbiji se primenjuju svi oblici liječenja moždanog udara, kao i metoda mehaničkog izvlačenja tromba iz krvnog suda u mozgu, kaže doktorka Vukićević.
I pored svih primenjenih mjera „i dalje se samo 10 ili 15 posto pacijenata vrati prethodnom životu i potpuno oporavi”, ukazuje ona.
Koji su faktori rizika?
Visok krvni pritisak
Dijabetes
Visok holesterol
Prekomjerna konzumacija alkohola i cigareta
Prekomjerna tjelesna težina i fizička neaktivnost
Genetske predispozicije
Sve veći broj mladih izloženo riziku
Godine su važan faktor za nastanak moždanog udara, kaže neurološkinja Vukićević.
Tokom posljednje decenije došlo je do pomjeranja starosne granice, jer je sve je više mladih koji imaju problema sa ovim oboljenjem, upozorava.
“Skoro svakodnevno u bolnicu primamo tridesetogodišnjake koji su doživeli moždani udar. Više od 15 odsto ovih stanja nastaje kao posledica povrede karotidne arterije koja dovodi krv u glavu”, kaže ona.
Mladi imaju problema i sa visokim krvnim pritiskom jer ga ne liječe, povišenim nivoom masti i šećera u krvi i gojaznošću, a to su glavni faktori rizika za moždani udar, upozorava Vukićević.
Kako teče oporavak?
Poslije moždanog udara, Nadica Ilić je tri nedjelje bila u bolnici.
Potom je zbog otežanog govora i ograničenog pokretanja lijeve ruke liječenje nastavila u rehabilitacionom centru.
“Tamo sam radila vježbe uz nadzor fizioterapeuta, a potom sam neke od njih nastavila i kod kuće, sve dok mi ruka nije bila bolje”, kaže.
“Ovo je uobičajena procedura oporavka. Sama klinička slika pacijenta zavisi od arterije koja je začepljena, kao i od regije u mozgu gdje je nastao problem, pa sve to utiče na oporavak”, ukazuje doktor Trkulja.
Pacijenti često “imaju problema sa oduzetošču jedne strane tela, problemima sa pokretanjem ruku i nogu i otežanim govorom”.
“Posljedica moždanog udara može biti i epilepsija, hronično neurološko oboljenje koje se karakteriše spontanim ponavljanjem epileptičkih napada, ali i vaskularni parkinsonizam. Ova bolest nastaje poslije više moždanih udara i izaziva nekontrolisane i nevoljne pokrete tijela”, objašnjava doktor.
Mnogi pacijenti koji mu se obrate za pomoć već su doživjeli moždan udar. Tada je oporavak teži.
“U pitanju je ozbiljno oboljenje i treba na vrijeme misliti o vlastitom zdravlju, redovno uzimati prepisanu terapiju i paziti da krvni pritisak bude u normali”, kaže Trkulja.
Prevencija moždanog udara je i zdrav način života.
“To znači održavanje normalne telesne težine, redovno kretanje, zdrava ishrana i kontrola holesterola i šećera u krvi”, zaključuje.
(24sata.info)
