Lorens Foset (Lawrance Faucette, 58) je transpantacijom dobio srce svinje i postao drugi pacijent na svijetu nad kojim je primijenjena ksenotransplantacija u “University of Maryland Medical Center”.
Nakon drugog presađivanja srca svinje u tijelo čoveka, čime se nastavlja značajan napredak u oblasti ksenotransplantacije, hirurzi-naučnici sa University of Maryland Medical Center napravili su opsežnu analizu drugog pacijenta na svijetu koji je dobio genetski modifikovani svinjski organ, prenosi eklinika.telegraf.rs.
Šta je ksenotransplantacija
Ksenotransplantacija je procedura kada se neljudske, odnosno životinjske ćelije, tkiva ili organi koriste za liječenje zdravstvenih stanja kod ljudi. Poznato je da je ljudima potrebno mnogo više organa za transplantaciju nego što je dostupno a zbog tog nedostatka dnevno umire mnogo ljudi širom svijeta.
Stručnjaci navode da je pronalaženje drugih izvora organa ključno za spasavanje života ljudi.
Lorens Foset dobio je svinjsko srce 2023. godine s obzirom na to da je došao na liječenje srčane insuficijencije u završnoj fazi. Živio je 40 dana prije nego što je odlučio da se odrekne dodatnog liječenja jer se pokazalo da transplantacija neće biti uspješna budući da su počeli da se javljaju simptomi odbijanja životinjskog organa.
Izvještaj koji dokumentuje uvide stečene iz iskustva gospodina Foseta, kao drugog primaoca ksenotransplantacije srca u svijetu, objavljen je u časopisu Nature Medicine.
Sistolna i dijastolna funkcija svinjskog srca
U radu se dokumentuju početni znaci odbacivanja genski uređenog svinjskog srca na prvoj biopsiji obavljenoj oko dvije sedmice nakon operacije. Izvještaj pruža važne lekcije i potencijalne nove puteve naprijed dok se hirurzi za ksenotransplantaciju pripremaju za predstojeća klinička ispitivanja u godinama koje dolaze.
– Napravili smo još jedan važan korak napred u potrazi za riješavanjem globalne nestašice donorskih srca i još jednom smo otkrili da je svinjsko srce pokazalo odličnu sistolnu i dijastolnu funkciju tokom prvih sedmica nakon transplantacije – izjavio je vođa i prvi autor studije dr Bartley P. Griffith, koji je hirurški transplantirao srce svinje i prvom i drugom pacijentu u University of Maryland Medical Center, inače ugledni profesor za transplantacione hirurgije i klinički direktor programa za ksenotransplantaciju srca na “University of Maryland Medical Center”.
Bio suočen s gotovo sigurnom smrti
Zahvaljujući hrabrosti gospodina Foseta i njegove porodice, istraživači navode da imaju jasniju sliku modifikacija koje mogu da naprave kako bi postigli dugoročni uspjeh. Foset je imao srčanu bolest u završnom stadijumu i smatrano je da ne ispunjava uslove za tradicionalnu transplantaciju ljudskog srca zbog svoje postojeće periferne vaskularne bolesti i komplikacija sa unutrašnjim krvarenjem.
Ova transplantacija je bila jedina dostupna opcija za njega, koji je bio suočen sa gotovo sigurnom smrću od srčane insuficijencije.
– Duboko smo zahvalni što smo stekli iskustva, ne samo zbog onoga što smo naučili, već i zbog svedočenja o snazi i milosti naša dva pacijenta i njihovih porodica. Njihova žrtva dala je ključni naučni uvid u to kako mi i drugi treba da nastavimo da učimo kako da spriječimo neuspjeh grafta u budućim transplantacijama – istakao je dr Muhammad M. Mohiuddin, jedan od vođa studije i profesor hirurgije na UMSOM i predsednik International Xenotransplantation Association.
Kako da ljudsko tijelo prihvati srce svinje
Kroz svoju studiju, autori su utvrdili da ovaj slučaj naglašava potrebu za kontinuiranim istraživanjem kako bi se prevazišli izazovi kao što je odbacivanje posredovano antitelima. Uprkos odabiru pacijenta sa niskim već postojećim antitijelima protiv svinja, tim za transplantaciju je otkrio porast ovih antitijela, što je izazvalo oštećenje srca i na kraju dovelo do otkazivanja grafta.
Dalje transplantacije mogu da zahtijevaju agresivnije iscrpljivanje i supresiju ovih antitijela. Ova istraživanja su dodatno razradila uticaj drugih imunološki posredovanih mehanizama na neuspjeh transplantata.
– Uprkos zastojima u vezi sa imunološkim odbacivanjem nakon nekoliko sedmica, ksenotransplantacija i donacija živih organa ostaju naši najdostupniji i najizvodljiviji putevi ka održivoj dostupnosti organa kako bi se zadovoljile potrebe populacije koja stari. Naši ljekari-naučnici nastavljaju da rade na boljem razumijevanju kako da spijreče odbacivanje svinjskih organa uprkos agresivnoj imunosupresiji i ranim uspješnim hirurškim i hemodinamskim ishodima – naglašava dr Mark T. Gladwin, profesor i dekan University of Maryland Medical Center.
Unaprijediti nauku o ksenotransplantaciji
Naučnici ističu da nastavljaju i dalje da uče kako bi ksenotransplantaciju približi kliničkoj stvarnosti, a na tom putu su im najviše pomogla dva pacijenta kojima je presađeno srce svinje.
– Uvidi stečeni na slučaju pacijenta Lorensa Foseta, zajedno sa saznanjima našeg prvog primaoca transplantacije svinjskog srca, služe kao svetionik koji vodi našu tekuću potragu za prevazilaženjem prepreka u ovom medicinskom napretku.
Nastavljamo da budemo inspirisani gospodinom Fosetom, ne samo njegovom željom da unaprijedi nauku o ksenotransplantaciji, već i zahvalnošću koju je izrazio članovima UMMC tima koji su brinuli o njemu – istakao je dr Bert W. O’Malley, direktor University of Maryland Medical Center, prenosi eklinika.telegraf.rs.
(24sata.info)
