Umjetnička inteligencija (AI) sve više oblikuje naše živote, ne samo u tehnološkim industrijama, nego i u mnogim drugim sektorima poput proizvodnje, zdravlja i finansija.
Utjecaj AI-a na poslovanje i radna mjesta je neosporan, a u industriji je najvidljiviji kroz automatizaciju. AI može obavljati rutinske zadatke i analizirati velike količine podataka brže i preciznije od ljudi, što omogućava poboljšanje produktivnosti i učinkovitosti. Na primjer, u automobilskoj industriji robotski sistemi koriste umjetničku inteligenciju za preciznu montažu vozila, smanjujući broj grešaka i vrijeme proizvodnje. Također, AI se koristi za prediktivno održavanje, gdje analizom podataka o opremi predviđa moguće kvarove prije nego što se dogode, smanjujući troškove popravaka i povećavajući životni vijek opreme.
U zdravstvu, AI donosi revoluciju u dijagnostici i liječenju. Algoritmi temelji na umjetnoj inteligenciji mogu analizirati medicinske podatke poput slika, genetskih informacija i historije bolesti, pomažući u donošenju preciznih dijagnoza. Prepoznavanje obrazaca koje ljudski liječnici možda ne bi primijetili može dovesti do ranijeg otkrivanja bolesti, poput raka, čime se povećava šansa za uspješno liječenje. Također, AI omogućava razvoj personaliziranih planova liječenja temeljenih na individualnim karakteristikama pacijenta, poboljšavajući kvalitetu zdravstvene zaštite.
Finansijski sektor također koristi AI za analizu tržišta i donošenje odluka u stvarnom vremenu. Uz pomoć AI algoritama, investitori mogu brže reagirati na promjene tržišta, dok banke i osiguravajuće kuće koriste umjetničku inteligenciju za precizniju procjenu rizika i prevenciju prevara. Fintech kompanije koriste AI za personalizaciju usluga, kao što su automatsko praćenje potrošnje i štednje, te za bolje prilagođavanje finansijskih savjeta korisnicima.
Međutim, uprkos brojnim prednostima, umjetnička inteligencija stvara i izazove za radna mjesta. Automatizacija može zamijeniti ljudsku radnu snagu, osobito u industrijama gdje se obavljaju ponavljajući zadaci, poput proizvodnje, skladišta i trgovine na malo. Ipak, AI također stvara nova radna mjesta, kao što su oni koji se bave razvojem i održavanjem AI sistema, programeri, analitičari podataka i mnogi drugi. Zaposleni će morati prilagoditi svoje vještine kako bi ostali konkurentni na tržištu rada, što znači da obrazovne institucije i korporacije trebaju ulagati u kontinuirano obrazovanje i trening.
U kreativnoj industriji, AI se koristi za stvaranje muzike, slika, pisanih radova, pa čak i scenarija za filmove i video igre. U nekim slučajevima, AI je saradnik u procesu stvaranja, dok u drugim slučajevima preuzima potpuno kreativni proces. Na primjer, AI sistemi mogu generisati originalne glazbene kompozicije i analizirati stilove umjetnika, replicirajući ih. Međutim, postavlja se pitanje može li stroj doista biti kreativan ili AI samo proširuje ljudsku kreativnost, a mnogi smatraju da umjetnost, i s AI-om, ostaje duboko ljudska.
Uvođenje umjetničke inteligencije u poslovanje također postavlja niz etičkih pitanja, jer AI sistemi donose odluke koje mogu imati značajan utjecaj na privatnost i sigurnost. Transparentnost u načinu na koji AI koristi podatke postaje ključna, osobito u slučajevima gdje se koristi za personalizirane usluge ili proizvode. Također, razvoj umjetničke inteligencije mora biti odgovoran kako bi se spriječili negativni utjecaji na zapošljavanje i društvo. Korištenje AI-a treba biti usmjereno na očuvanje ljudskih prava i omogućavanje ravnoteže između tehnološkog napretka i socijalne odgovornosti.
Utjecaj umjetničke inteligencije na industriju i radna mjesta nezaustavljiv je trend, ali uspjeh će ovisiti o sposobnosti prilagodbe radne snage novim vještinama i odgovornom pristupu razvoju AI-a. Za one koji uspješno usmjere svoj razvoj u smjeru koji je utemeljen na tehnologiji, budućnost donosi nove mogućnosti i napredak, piše biznis.
(24sata.info)
