Đukanović je govorio o spornom zakonu o slobodi vjeroispovesti zbog kojeg na ulice redovno izlazi nekoliko desetina hiljada vjernika, a to se dešava nekoliko mjeseci pred parlamentarne izbore u Crnoj Gori.
Srpska pravoslavna crkva (SPC), čije je sjedište u Beogradu, predstavlja veliku većinu pravoslavaca u Crnoj Gori. Međutim, njeni odnosi sa Đukanovićem, koji je 2006. godine bio zagovornik odvajanja od Srbije, sa kojom je Crna Gora bila zajedno skoro 90 godina, pogoršani su posljednjih godina.
SPC je optužena da je povezana sa prosrpskom i proruskom opozicijom vladajućoj stranci – Demokratskoj partiji socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koji dominira političkim životom u Crnoj Gori od devedesetih godina.
On smatra da Beograd koristi SPC kako bi se miješao u unutrašnja pitanja Podgorice.
Đukanović smatra da je SPC jedan od “važnih instrumenata koje koriste ideolozi nacionalizma velike Srbije protiv Crne Gore, protiv njene nezavisnosti, njenog nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta”.
Zakon koji je usvojen krajem decembra predviđa da država preuzme kontrolu nad imovinom za koju vjerske zajednice ne mogu da dokažu da im je pripadala prije 1918. godine. Te godine je Crna Gora izgubila svoju nezavisnost i integrisala se u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovena.
Tekst zakona bi mogao da se odnosi na veliki dio od 650 crkava i manastira Crne Gore. SPC optužuje vladu da želi da joj oduzme imovinu, a masovne molitve se održavaju dva puta nedjeljno, a na tim skupovima se zahtijeva povlačenje zakona.
“SPC koristi viješt oblik manipulacije kako bi se vjerovalo da država želi da im oduzme svete relikvije”, rekao je Đukanović i dodao da će crkve i pod kontrolom države nastaviti da primaju pravoslavne vjernike.
“To je ucjena. SPC pokušava da koristi vjernike kao način pritiska na državu da bi odustala od zakona, odnosno da je prisili na kapitulaciju. To je apsolutno neprihvatljivo”, ocijenio je crnogorski predsjednik.
Prema njegovima riječima, Crna Gora treba da ima sopstvenu crkvu kao način potvrđivanja svog nacionalnog identiteta 14 godina poslije sticanja nezavisnosti.
“Vođeni smo nespornom potrebom da usavršimo duhovnu, društvenu i državnu infrastrukturu kako bismo ojačali svijest građana o sopstvenom identitetu”, rekao je on i dodao da bi u Crnoj Gori trebalo da postoji autonomna Pravoslavna crkva koja bi okupila sve pravoslavne vjernike, “kako pripadnike srpske tako i pripadnike crnogorske nacionalnosti”.
Već 30 godina, mala Pravoslavna crkva Crne Gore, u manjini, pokušava da oživi, ali ona nije priznata u pravoslavnom svijetu.
“Varaju se moji protivnici ako misle da ćemo im učiniti uslugu i omogućiti im vlast bez izbora”, rekao je on i dodao da će Crna Gora, koja je najviše napredovala u pregovorima o članstvu u Evropskoj uniji, nastaviti put reforme.
“Mislim da ćemo moći da ispunimo svoje obaveze i da će Crna Gora moći da pristupi EU 2025. godine”, rekao je on i dodao da pitanje datuma prijema nije prioritet, već je prioritet uspjeti u europeizaciji crnogorskog društva.
(24sata.info)
