Već gotovo hiljadu godina, Bajau narod, poznat i kao morski nomadi, živi na moru, koristeći čamce kao svoje domove i provodeći velik dio života u vodi.
Njihove vještine u ronjenju na dah su izvanredne – sposobni su dugo vremena ostati pod vodom i roniti na velike dubine, oslanjajući se na minimalnu opremu poput tega i jednostavnih naočala, piše “Indy100”.
Istraživanja su otkrila da Bajau ljudi posjeduju jedinstvenu genetsku mutaciju koja ih čini izuzetnima u ronjenju.
Riječ je o takozvanom “genu morskog nomada”, koji rezultira povećanom veličinom slezene. Slezena ima ključnu ulogu u pohranjivanju i otpuštanju kiseonika u krv tokom zarona, što im omogućava duže zadržavanje daha.
Doktor Melisa Ilardo sa Univerziteta Kembridž objasnila je kako je ovo prilagođavanje povezano s povišenim nivoom hormona štitnjače, što dovodi do većeg razvoja slezene.
Govoreći za BBC, Ilardo je istakla: “Oni neprestano rone osam sati dnevno, provodeći oko 60 odsto svog vremena pod vodom.”
Uprkos svojim nevjerovatnim sposobnostima, Bajau narod danas se suočava s ozbiljnim izazovima.
Njihov tradicionalni način života ugrožen je borbom za priznavanje državljanstva te pritiscima koje donosi komercijalni ribolov.
Ove prijetnje postavljaju pitanje budućnosti jedne od najfascinantnijih zajednica svijeta, čije je prilagođavanje vodi oblikovano kroz vijekove, navodi “Klik“.
(24sata.info)
