Tržištu rada u BiH nedostaju radnici u mnogim granama privrede, a posebno u građevinarstvu, trgovini i ostalim uslužnim djelatnostima. Posljedično, sve je veća potražnja za radnicima, domaćim i stranim, piše Večernji list BiH.
Istovremeno, na evidencijama službi za zapošljavanje u BiH na kraju 2023. godine bilo je registrirano 343.500 nezaposlenih osoba, a stopa nezaposlenosti, prema anketi o radnoj snazi, iznosila je 13,6%, navodi se u istraživanju Agencije za rad i zapošljavanje BiH o nedostatku radne snage u BiH. Tokom 2023. godine s evidencija službi za zapošljavanje brisane su 237.303 osobe, pri čemu su 99.004 osobe pronašle posao, dok ih je 138.299 brisano zbog drugih razloga.
Rezultati istraživanja objavljeni su u dokumentu “Analiza problema poslodavaca koje imaju u pronalaženju potrebne domaće i strane radne snage s prijedlozima za poboljšanje stanja”, koji je objavljen na mrežnoj stranici Agencije. Dokument objedinjuje analize i preporuke u četiri oblasti vezane uz pitanja zapošljavanja, a to su privredni sektor, službe za zapošljavanje, obrazovni sistem te migracije radne snage.
U poziciji birati
BiH se suočava i s demografskim izazovima, poput starenja stanovništva, niske stope nataliteta i emigracije, koji doprinose smanjenju dostupnosti domaće radne snage. Ipak, ovakva pojava nije specifična samo za BiH već je prisutna i u regiji te drugim zemljama Evrope. U ovakvoj situaciji radnici su u poziciji birati poslodavce i uvjete rada, što je rezultiralo time da više nisu voljni prihvatiti slabije plaćene poslove i lošije uvjete rada.
Uzevši u obzir da su upravo visina plaće i uvjeti rada ključni čimbenici mobilnosti radne snage, samim tim i značajan razlog emigracije naših radnika, poslodavci se suočavaju s izazovom zadržavanja kvalitetnih radnika. Poslodavci se trenutačno suočavaju s tri izazova u vezi s radnom snagom – kako zadržati već angažiranu radnu snagu, kako zaposliti domaću i kako zaposliti stranu radnu snagu. Kada je riječ o zadržavanju radne snage, osnovno je povećanje plaća i poboljšanje uvjeta rada. U BiH plaće su među najnižima u regiji, a svakako i u Evropi. Plaća i uvjeti rada ujedno su možda i najvažniji pokretači radnih migracija te ne čudi stoga podatak o broju radnika koji su iz BiH emigrirali u druge države (kako iz nezaposlenosti tako i iz radnog odnosa).
Osim odlaska radnika radi emigracije, značajan je i odlazak radnika radi prelaska u javni sektor, što je rezultat većih plaća i kvalitetnijih uvjeta rada (plaćeni doprinosi, reguliran prekovremeni rad, godišnji odmor, rodiljski dopust i slično). Među zaposlenima u javnom sektoru sve je veći broj stručne kvalificirane radne snage. U cilju poboljšanja situacije treba smanjiti razliku između poželjnih radnih mjesta u javnom sektoru i nepoželjnih u privatnom sektoru. Već dulji niz godina kao glavni razlog za nemogućnost povećanja plaća navode se visoke stope poreza i doprinosa te je svakako jedna od mogućnosti za prevladavanje problema izmjena zakona u ovoj oblasti. Za poboljšanje uvjeta i kvalitete rada, a samim tim i zadovoljstva radnika, preporučeno je smanjenje razlika u plaćama između menadžmenta i radnika, kao i unutar samog privatnog sektora.
Nadalje, tu su i smanjenje razlike u plaćama između žena i muškaraca, harmonizacija i poboljšanje instituta bolovanja, rodiljskog dopusta, prekovremenog rada i naknada za vrijeme njihova trajanja. Osim što bi pomogli u zadržavanju postojećih radnika, bolji uvjeti rada i veće plaće svakako bi privukli i nove radnike, kako s evidencija službi za zapošljavanje tako i iz neformalnog sektora (“sive ekonomije”). Nedostatak stručnih i suvremenih znanja i vještina dijelom bi se mogao prevladati sudjelovanjem u dvojnom obrazovanju i obrazovanju odraslih, a svakako bi pomoglo i dugoročnije i preciznije iskazivanje potreba poslodavaca za određenim zanimanjima i kvalifikacijama, kao jedne od osnova za prilagođavanje obrazovnog sustava.
Domaći i stranci
Nedostatak radne snage mogao bi dijelom biti riješen i donošenjem novih ili izmjenama postojećih propisa koji reguliraju privremeno i povremeno zapošljavanje, zapošljavanje studenata na puno i nepuno radno vrijeme i svakako korištenjem svih mjera za povećanje udjela žena na tržištu rada, navodi se u analizi problema koje poslodavci imaju u pronalaženju potrebne domaće i strane radne snage s prijedlozima za poboljšanje stanja. Uz kontinuiran rad inspekcija radi otkrivanja rada “na crno”, potrebno je ostvariti uvjete koji će privući tvrtke i radnike iz neformalne, sive zone u legalno funkcioniranje. Svim nabrojenim i drugim mjerama sigurno bi se postigla veća aktivnost radne snage, sudjelovanje žena na tržištu rada, bolja osposobljenost mladih za rad, privatni sektor bio bi poželjniji za rad i tako dalje. – Analiza i preporuke dane u ovom dokumentu ciljaju na rješavanje problema nedostatka radnika, i to kroz dugoročno zadržavanje i vraćanje domaće radne snage iz inozemstva, kao i kroz olakšano zapošljavanje potrebne i kvalitetne strane radne snage. To bi, svakako, za rezultat imalo značajniji rast ekonomije u BiH, smanjenje iseljavanja, porast nataliteta i tako dalje – navodi se u dokumentu.
(24sata.info)
