Iako rat ulazi u svoju četvrtu sedmicu, Iran ne pokazuje namjeru da se preda. Prema pisanju američkog lista The Washington Post, Teheran odbacuje diplomatska rješenja i oslanja se na blokadu ključnih energetskih ruta kako bi izazvao globalnu ekonomsku krizu koja bi natjerala SAD i Izrael na povlačenje.
Prema navodima zvaničnika iz regije, nespremnost Teherana na kapitulaciju usko je povezana s kontrolom nad Hormuškim moreuzom, kroz koji prolazi otprilike petina svjetskih pošiljki goriva. Iran je ovaj prolaz uglavnom zatvorio, što je izazvalo ozbiljne potrese na globalnim energetskim tržištima.
Američki predsjednik Donald Trump dao je Iranu 48-satni ultimatum u subotu da ponovo otvori ovaj ključni plovni put, zaprijetivši da će “zbrisati” iranske elektrane ukoliko Teheran ne pristane.
Ultimatum i ekonomske posljedice
Djelimičnim zatvaranjem moreuza, Iran nastoji “učiniti ovu agresiju ekstremno skupom za agresore”, izjavio je neimenovani iranski diplomata za The Washington Post. “Sami smo protiv najveće vojne supersile u historiji”, dodao je.
Iranski lideri vide svoju sposobnost da kontrolišu moreuz i izdrže američke i izraelske napade kao kratkoročnu pobjedu. Iako su ekonomske posljedice za SAD i Evropu do sada bile “umjerene”, rastuće cijene energenata izazivaju sve veću zabrinutost u Washingtonu. Pentagon je, prije Trumpovog ultimatuma, pojačao operacije oko moreuza, povećavajući broj zračnih napada i raspoređujući dodatne jurišne helikoptere.
Iranska strategija je da mogu brže izazvati globalnu ekonomsku krizu i paniku (ogromnim rastom cijena nafte i plina) nego što Trumpova administracija može vojno riješiti situaciju.
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Poslušajte članak
Iako rat ulazi u svoju četvrtu sedmicu, Iran ne pokazuje namjeru da se preda. Prema pisanju američkog lista The Washington Post, Teheran odbacuje diplomatska rješenja i oslanja se na blokadu ključnih energetskih ruta kako bi izazvao globalnu ekonomsku krizu koja bi natjerala SAD i Izrael na povlačenje.
Prema navodima zvaničnika iz regije, nespremnost Teherana na kapitulaciju usko je povezana s kontrolom nad Hormuškim moreuzom, kroz koji prolazi otprilike petina svjetskih pošiljki goriva. Iran je ovaj prolaz uglavnom zatvorio, što je izazvalo ozbiljne potrese na globalnim energetskim tržištima.
Američki predsjednik Donald Trump dao je Iranu 48-satni ultimatum u subotu da ponovo otvori ovaj ključni plovni put, zaprijetivši da će “zbrisati” iranske elektrane ukoliko Teheran ne pristane.
Ultimatum i ekonomske posljedice
Djelimičnim zatvaranjem moreuza, Iran nastoji “učiniti ovu agresiju ekstremno skupom za agresore”, izjavio je neimenovani iranski diplomata za The Washington Post. “Sami smo protiv najveće vojne supersile u historiji”, dodao je.
Iranski lideri vide svoju sposobnost da kontrolišu moreuz i izdrže američke i izraelske napade kao kratkoročnu pobjedu. Iako su ekonomske posljedice za SAD i Evropu do sada bile “umjerene”, rastuće cijene energenata izazivaju sve veću zabrinutost u Washingtonu. Pentagon je, prije Trumpovog ultimatuma, pojačao operacije oko moreuza, povećavajući broj zračnih napada i raspoređujući dodatne jurišne helikoptere.
Iranska strategija je da mogu brže izazvati globalnu ekonomsku krizu i paniku (ogromnim rastom cijena nafte i plina) nego što Trumpova administracija može vojno riješiti situaciju.
Već su uzvratili udarcima na Katar, Saudijsku Arabiju i Kuvajt (nanijevši milijarde dolara štete), čime direktno udaraju na globalni dotok energije. Plan podrazumijeva svjesno trpljenje vojnih udara bez pristanka na “preuranjeni prekid vatre”.
Propali pregovori i eskalacija sukoba
Zvaničnici Katara i Omana započeli su prošle sedmice kontakte s Iranom o mogućem prekidu vatre, procijenivši da američka i izraelska vojna sila, iako ogromna, neće moći srušiti iransku vladu u kratkom roku. Međutim, Iran je odgovorio da će pregovarati tek kada SAD i Izrael prvi obustave napade.
Teheran, prema tvrdnjama iranskog diplomate, ne želi “preuranjeni prekid vatre” bez garancija o nenapadanju, koje bi uključivale i novčanu kompenzaciju za ratnu štetu. U međuvremenu, sukob se širi. Pentagon navodi da su SAD i Izrael pogodili više od 15.000 ciljeva širom Irana, uništavajući vojnu infrastrukturu i eliminišući visoke vojne i političke zvaničnike.
Ministarstvo zdravstva Irana tvrdi da je u sukobu ubijeno više od 1.200 civila, uključujući više od 160 ljudi, uglavnom djece, u napadu na jednu školu.
Nedavna ubistva visokih zvaničnika, uključujući Alija Larijanija, sekretara Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti, dodatno su udaljila Teheran od pregovaračkog stola. Zapadne diplomate ističu da je Larijani bio jedinstveno kvalifikovan za razgovore sa Zapadom, a njegovo ubistvo je ozbiljno narušilo izglede za mir.
Kao odmazdu, Iran je napao energetsku infrastrukturu u Kataru, Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu, uzrokujući milijarde dolara štete na katarskom postrojenju za prirodni gas.
(24SATA.INFO)