Ukrajina je potvrdila da je bespilotnim letjelicama napala ruski tanker iz tzv. „flote u sjeni“ čak 2.000 kilometara od svojih granica, što predstavlja prvi takav napad u Sredozemnom moru od početka ruske invazije prije gotovo četiri godine.
Napad, koji se dogodio jučer u blizini obale Libije, navodno je prouzrokovao kritičnu štetu na plovilu, piše The Guardian.
Napad se dogodio na dan godišnje konferencije za novinare ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je poručio da će Rusija odgovoriti na nedavne ukrajinske napade na tankere.
„Definitivno ćemo odgovoriti“, rekao je Putin jučer, dodajući: „Na kraju, to neće dovesti do očekivanog rezultata. Neće poremetiti nikakve isporuke, već će samo stvoriti dodatne prijetnje.“
Ruski lider je ranije prijetio prekidom ukrajinskog pristupa Crnom moru kao odgovor na napade na tankere, koje je nazvao piratstvom. Tokom višesatnog obraćanja naciji, Putin je također ponovio tvrdolinijaški stav o ratu u Ukrajini, insistirajući da Moskva nema planove za invaziju na Evropu, te je korištenje zamrznutih ruskih sredstava za obnovu Ukrajine nazvao „pljačkom“.
Izvor iz Službe sigurnosti Ukrajine (SBU) opisao je jučerašnji napad kao „novu, specijalnu operaciju bez presedana“. Nisu otkriveni detalji o tome kako je SBU dopremio dronove na Sredozemlje, odakle su lansirani niti preko kojih su zemalja letjeli.
Potvrđeno je da je ciljani tanker Qendil pretrpio „kritičnu štetu i da se ne može koristiti za svoju namjenu“. Prema navodima, tanker se koristio za zaobilaženje zapadnih sankcija i finansiranje ruskog ratnog budžeta, što ga čini „apsolutno legitimnom metom“.
Izvor je dodao da je teretni brod u trenutku napada bio prazan te da operacija nije izazvala ekološku prijetnju. „Neprijatelj mora shvatiti da se Ukrajina neće zaustaviti i da će ih napasti bilo gdje u svijetu, gdje god se nalazili“, poručio je izvor iz SBU-a.
Napad u Sredozemnom moru događa se usred eskalacije pomorskog sukoba oko tzv. „flote u sjeni“, termina koji se koristi za plovila kojima Rusija, Iran i Venezuela zaobilaze međunarodne sankcije.
Procjenjuje se da se ova flota sastoji od više od 1.000 brodova koji često mijenjaju zastave i čije je vlasništvo nejasno. Ta flota je omogućila Moskvi da nastavi izvoziti sirovu naftu uprkos ograničenjima. Kijev je i ranije ciljao ruske tankere u Crnom moru kako bi presjekao važan izvor prihoda za finansiranje invazije.
Evropske zemlje također su pojačale napore protiv tankera „flote u sjeni“ koji djeluju u njihovim vodama, zbog rastuće zabrinutosti za sigurnost i okoliš koju predstavljaju zastarjela plovila. Britanska grupa za upravljanje pomorskim rizicima, Vanguard, ocijenila je da ovaj razvoj događaja „odražava snažno širenje ukrajinske upotrebe bespilotnih sistema protiv pomorske imovine povezane s ruskom sankcionisanom mrežom za izvoz nafte“, pišu Vijesti.ba.
(24sata.info)
