Srčani udari često su u centru pažnje kada je riječ o zdravlju srca, iako postoji genetski poremećaj koji može godinama biti nedijagnosticiran i pritom predstavljati tihi uzrok iznenadnih smrti naizgled zdravih mladih ljudi – hipertrofična kardiomiopatija (HCM).
Iz ovog razloga, mnogi hipertrofičnu kardiomiopatiju nazivaju “tihim ubicom”. Zbog izostanka jasnih ranih znakova, ovaj genetski poremećaj može dovesti do tragičnih ishoda kod mladih osoba koje djeluju zdravo.
Sagledavanje ovakvih stanja uz srčane udare važno je za širu sliku rizika po zdravlje srca i potrebu pravovremenih pregleda i dijagnostike kod rizičnih grupa.
HCM pogađa otprilike jedno od 500 ljudi. Uzrokuje zadebljanje i ukočenost srčanog mišića, što otežava njegov pravilan rad. To može ometati protok krvi u ostatak tijela i dovesti do komplikacija poput zatajenja srca, prebrzog ili sporog otkucaja srca ili čak srčanog zastoja.
Ovo je najčešća nasljedna bolest srca – dijete roditelja s HCM-om ima 50 posto šanse da je razvije kasnije u životu. Samo 100.000 ljudi je dijagnosticirano, što znači da oko 85 posto stanovništva može imati ovaj problem, ali to ne zna, prema Američkom društvu za zatajenje srca. Uprkos tome što se HCM nasljeđuje od roditelja, tačan uzrok još je uvijek pomalo nejasan, prenosi Klix.
“Iako je genotipizacija važna, to nije sve o HCM-u. Kod polovine ljudi s teškim HCM-om nismo pronašli uzročni gen. Samo zato što je gen prisutan, ne znači da imate bolest”, rekao je Theodore Abraham, ehokardiograf u UCSF Healthu.
Rana dijagnoza je ključna za liječenje i prevenciju, ali standardni ultrazvuk srca nije mogao sasvim otkriti HCM.
“Prije bi pacijenti s HCM-om i drugim oblicima srčanih bolesti dolazili i snimili ehokardiogram i često bi im rekli: ‘S vama je sve u redu. Pogledao sam vaš ehokardiogram i izgleda sjajno’. Vratili bi se 10 godina kasnije i bili bi u jako lošem stanju”, kazao je.
Također biste mogli biti u opasnosti ako imate članove porodice s pacemakerom ili ako su imali zatajenje srca, moždani ili srčani udar. Čak i ako nemate porodičnu anamnezu, neki simptomi na koje treba obratiti pažnju uključuju nedostatak energije, kratkoću daha, bol u prsima, nesvjesticu ili oticanje stopala.
Iako se simptomi ne pojavljuju uvijek kod mlađih osoba i često se razvijaju kasnije u životu, liječnici mogu napraviti dijagnostički test kako bi utvrdili imate li HCM. Iako ne postoje lijekovi za liječenje, lagana do umjerena tjelesna aktivnost i redovne posjete kardiologu mogu pomoći u kontrolisanju bolesti.
(24sata.info)
