Ponovljena neslaganja i burne svađe ne dovode samo do emocionalne iscrpljenosti, već mogu povećati i rizik od razvoja srčanih bolesti i demencije.
Kada napetost poraste do tačke ključanja i bijes se rasplamsa, izlivamo bujicu kritika na one koje volimo i stvaramo atmosferu dovoljno gustu da uguši i najzdravije veze.
Brige oko novca, premalo (ili previše) želje za bliskošću, čak i zanemarena čarapa ostavljena danima pored kreveta, mogu podstaći ogorčenost koja na kraju preraste u usijani bijes, prenosi Avaz.
I dok uglavnom prepoznajemo emocionalne posljedice, zaboravljamo da ponovljene i česte žestoke svađe mogu postati toksične, promijeniti hemiju u mozgu i uzeti značajan danak našem tijelu – čak do te mjere da povećavaju rizik od srčanih bolesti i demencije.
Kada se anksioznost pojača, naš racionalni um se isključuje.
Ako ste se našli u situaciji da vičete nesuvisle stvari usred svađe, za to postoji dobar razlog. U tim trenucima slijepog bijesa racionalna misao se gasi dok mozak preplavljuju hemikalije koje mijenjaju stanje svijesti, a tijelo ostaje bez energije.
– Kada se svađamo sa nekim do koga nam je stalo, naš emocionalni mozak – amigdala – se aktivira. Kada se jednom pokrene, aktivira reakciju tijela na stres (režim borbe ili bijega). Oslobađaju se adrenalin i kortizol, povećava se broj otkucaja srca i raste krvni pritisak. Normalno, naš mozak oslobađa kortizol svakog jutra kako bi nam pomogao da se osjećamo spremno za dan. Problem nastaje kada kortizol ostane stalno povišen – objašnjava neurolog dr Fej Begeti.
Dok smo u ovom povišenom emocionalnom stanju, prefrontalni korteks, dio mozga odgovoran za rasuđivanje i kontrolu impulsa, postaje manje aktivan. Ova neravnoteža može se opisati kao „emocionalna poplava“. U tom stanju sposobnost logičkog razmišljanja opada.
Pamćenje je otežano (rizik od demencije može biti povećan)
– Dugoročno gledano, uz konstantan stres, mogu nastati strukturne promjene u mozgu – područja povezana sa pamćenjem, poput hipokampusa (koji se nalazi duboko u temporalnom režnju), mogu biti pogođena, što dovodi do problema sa pamćenjem. Probleme sa pamćenjem povezane sa hroničnim stresom često viđam u svojoj neurološkoj klinici – navodi dr Begeti.
– Često kada se svađamo, teško pamtimo detalje jer je hipokampus pod uticajem stresa – dodaje neurolog Laura Elera.
Možda se sjećate svojih emocija, poput bijesa, tokom svađe, ali ne možete tačno da prizovete šta je rečeno ili redoslijed događaja.
Sve je više dokaza da kontinuirani stres i povišen kortizol, vjerovatno izazvani stalnim i ponovljenim svađama, mogu povećati rizik od razvoja demencije.
Riječ je o složenoj temi, sa različitim faktorima rizika. Postoje pretpostavke da ponovljeni stres tjera tijelo da štedi energiju u mozgu kako bi ponovo uspostavilo ravnotežu, što bi moglo dovesti do oštećenja vitalnih moždanih ćelija.
Srce je pod opterećenjem
Tokom burne svađe tijelo je preplavljeno intenzivnom energijom, ali ona uglavnom ne dovodi do stvarnog rješenja.
U našem društvu stres je postao normalizovan. Povećan stres nas čini sklonijima konfliktima, ali može nas odvesti i u društvenu izolaciju, alkoholizam, prejedanje ili probleme sa snom – sve faktore koji utiču na zdravlje srca.
Mnogi posežu za nezdravim navikama kako bi se nosili sa stresom. One mogu donijeti privremeno olakšanje, ali dugoročno dovode do povišenog holesterola, visokog krvnog pritiska i dijabetesa tipa 2. Sve to vremenom oštećuje srce, krvne sudove i vitalne organe, povećavajući rizik od srčanog ili moždanog udara.
Imuni sistem je ugrožen
Svađa sa nekim koga volimo ne boli samo emocionalno, već šalje snažne signale tijelu, povećavajući anksioznost i ugrožavajući imuni sistem.
Kada se tijelo više puta dovede u režim borbe ili bijega, jetra oslobađa glukozu u krvotok, mišići postaju napeti, a disanje se ubrzava kako bi pluća unijela više kisika.
Ako ovo postane hronično stanje, intenzivna anksioznost može dovesti do oslabljenog imunog sistema, jer hormoni poput kortizola i adrenalina potiskuju proizvodnju imunih ćelija. Mogu se javiti i poremećaji sna, problemi sa varenjem, pa čak i povećan rizik od određenih vrsta raka.
Kada je imuni sistem potisnut, organizam se teže bori protiv virusa i bakterija, a oporavak postaje sporiji.
Ako želiš, mogu tekst dodatno stilistički prilagoditi za portal (kraće pasuse, podnaslove optimizovane za čitanost i mobilne uređaje).
(24sata.info)