Priroda se pobrinula da nam kroz voće osigura razne nutrijente, posebno pojedine vitamine koji su ključni za dobar imunitet i lakši prolazak kroz bolest. Iako je tokom zime izbor manji, voće koje nam je ipak dostupno u svježem obliku zaista može nadomjestiti raznovrsnost ljetnog voća.
Tako zimi rado jedemo klementine koje su nastale križanjem mandarine i slatke naranče. Njezino porijeklo dolazi početkom 20. stoljeća iz Alžira.
Danas se klementine najviše uzgajaju u mediteranskim regijama, poput Italije, Španjolske, južne Francuske i Maroka.
Klementine rado jedemo zbog slađeg okusa, nemaju sjemenke i lako se gule u odnosu na, primjerice, nar. Njihova sezona traje od kasne jeseni do kraja zime. Klementine se lako zamijene s mandarinama, no postoje određene razlike.
Klementine su slađe, bez sjemenki, obično su manje i imaju tanju koru u odnosu na mandarine. Mandarine su kiselije, odnosno imaju jači citrusni okus. Također, klementine imaju jarko narančastu koru, obično sjajniju i glatku. Kada su u pitanju klementine, vitamini koje sadrže nalaze se u nastavku.
Klementine i vitamini
Iako su mandarine i klementine vrlo slične po sastavu, klementine imaju nešto više vitamina C, esencijalnog vitamina i antioksidansa koji nam je posebno važan tokom zime kako bismo jačali imunitet i skratili vrijeme prehlade i bolesti.
Osim toga, klementine sadrže i nešto više prirodnih šećera pa im djeca možda daju veću prednost nego mandarinama.
Kada su u pitanju klementina i vitamini, klementine se ubrajaju u agrume jer, poput ostalih agruma, sadrže vitamin C, fitokemikalije i flavonoide koji štite naše stanice od oksidativnog stresa.
Jedna klementina može osigurati čak polovicu potrebnog dnevnog unosa C vitamina pa dvije klementine na dan zaista pridonose značajnom unosu ovog važnog vitamina.
Voće bismo trebali jesti svaki dan i to minimalno dvije porcije pri čemu se jedna porcija odnosi na jedan komad voća srednje veličine. Naravno, važna je i raznovrsnost pa pored klementina svakako jedite i ostale agrume i voće poput jabuka i banana.
Osim toga, klementine sadrže beta karoten što je karakteristično za narančasto povrće i voće. Beta karoten je zapravo izvor vitamina A koji je topiv u mastima, a iznimno je važan za zdravu kožu i vid. Nadalje, klementine sadrže i vitamine B skupine, posebno folat važan za živčani sustav i sintezu DNK.
Također, klementine u manjoj količini sadrže još jedan vitamin topiv u mastima, jednako tako važan i za kožu, a to je vitamin E. Ovaj vitamin se, baš poput vitamina C, ubraja u antioksidanse. Klementine sadrže i vlakna koja su neophodna za zdravlje crijeva i probavu.
Od minerala sadrže kalij, ujedno i elektrolit koji je važan za regulaciju krvnog tlaka i mišićni sistem. Klementine, odnosno voće, veći je izvor vitamina nego minerala, ali klementine sadrže i ponešto magnezija, željeza, fosfora, kalcija, bakra i mangana.
Klementine mogu jesti svi zdravi ljudi bez obzira na dob. Ubrajaju se u voće koje se prema principima pravilne prehrane treba svaki dan naći na jelovniku. Idealno ih je jesti u međuobroku u kombinaciji s neprženim i neslanim orašastim plodovima.
Osobe koje pate od gastritisa nerijetko izbjegavaju agrume pa treba vidjeti odgovaraju li im klementine. Osobe koje boluju od dijabetesa smiju jesti klementine, ali važno je pripaziti na količinu i način konzumacije. Sve ostale zdrave osobe mogu pojesti svaki dan 1 – 3 klementine, prenosi Slobodna Bosna.
(24sata.info)