Europska komisija saopštila je da bi EU trebala razviti zalihe hrane, lijekova, generatora i sirovina kako bi se bolje pripremila za vojnu invaziju, pandemiju ili prirodnu katastrofu.
Iznoseći svoju prvu strategiju o gomilanju zaliha, izvršna vlast EU u srijedu je saopštila da bi države članice trebale razmotriti i hitne zalihe proizvoda za pročišćavanje vode, opreme za popravak podmorskih kablova, dronova i mobilnih mostova za korištenje u sukobima, piše Guardian.
Ranije ove godine europska javnost pozvana je da napravi dovoljno zaliha hrane, vode i osnovnih potrepština za 72 sata kako bi se nosila s vojnim napadom, prirodnom katastrofom, nestankom struje ili velikom industrijskom nesrećom. Kao dio strategije pripravnosti EU, zvaničnici razrađuju šta bi vlade trebale uskladištiti i kako pojačati spremnost za zdravstvenu krizu, poput pandemije, antimikrobne rezistencije, hemijskih, nuklearnih ili bioloških prijetnji, prenosi N1.
Planovi odražavaju lekcije iz pandemije Covida , kada su države članice EU užurbano osiguravale maske i drugu medicinsku opremu za sebe, ostavljajući nestašice za one kojima su najpotrebnije. Također su inspirirani nekolicinom vlada EU – Finskom, Estonijom i Češkom – za koje se zna da gomilaju robu.
Prema strategiji, EU bi trebala redovno ažurirati neiscrpne popise osnovnih dobara prilagođene različitim krizama. Do 2026. EU namjerava osnovati centar za kritične sirovine za zajedničku kupnju takvih dobara u ime zainteresiranih firmi, koji bi također mogao biti zadužen za organiziranje zaliha. Do iste godine EU će imati popis lijekova i medicinskih tehnologija kojima će se dati prioritet za stvaranje zaliha ili zajedničku nabavu.
Program kreditiranja koji podržava Europska investicijska banka (EIB) za poticanje malih kompanija i startupova na razvoj inovativnih lijekova i medicinskih tehnologija udvostručit će svoj budžet na 200 miliona eura do 2027. godine.
Blok također radi na razvoju sustava za praćenje otpadnih voda koji bi “djelovao poput radara za rano upozoravanje” kako bi otkrio zarazne bolesti prije pojave simptoma. Tokom pandemije, stručnjaci za javno zdravstvo rekli su da uzorci otpadnih voda pružaju isplativ način procjene zdravstvenih prijetnji.
EU već ima flotu protupožarnih aviona i helikoptera, aviona za medicinsku evakuaciju, medicinske opreme i poljskih bolnica. Kako se europska sezona šumskih požara intenzivira, a vatrogasci se u srijedu još uvijek bore s plamenom na periferiji Marseillea, komisija je izjavila da će biti potrebni dodatni helikopteri ili laki avioni za zaštitu područja koja su nedavno ugrožena šumskim požarima.
Komesarka EU za upravljanje krizama, Hadja Lahbib, izjavila je: “Znamo s kojim se prijetnjama suočavamo… hibridni napadi, nestanci struje, ekstremni vremenski uvjeti i širenje bolesti. To više nisu udaljeni rizici. Zato pripravnost premještamo s margina na prvu crtu naše odbrane”.
Najnovija strategija dolazi nakon što je danska premijerka Mette Frederiksen ponovila svoje stajalište da bi EU trebala biti spremna braniti se do 2030.
“Naoružavanje Rusije znači da bi oni – u roku od dvije do pet godina – mogli predstavljati vjerodostojnu vojnu prijetnju Europi i NATO-u”, rekla je u utorak Europskom parlamentu.
(24sata.info)
