Najveći infrastrukturni megaprojekti grade se na različitim stranama svijeta. Obuhvaćaju ambiciozne pothvate u transportu, urbanom razvoju i energetici, uz investicije mjerene desecima ili stotinama milijardi dolara. Svaki projekt nosi izuzetan strateški značaj i suočava se s vlastitim političkim, društvenim i ekološkim izazovima.
Projekti su poredani abecednim redom, a ne nužno po vrijednosti.
1. Al Maktoum International Airport (Dubai, UAE)
Ekspanzija zračne luke s ambicijom postati najveća na svijetu, kapaciteta 260 milijuna putnika godišnje. Projekt vrijedan 36 milijardi dolara financira Vlada Dubaija, a završetak se očekuje do 2030. godine. Cilj je Dubai učvrstiti kao globalni avio-hub i centar logistike.
2. One Belt One Road (OBOR) – Kina
Najambiciozniji globalni infrastrukturni poduhvat u suvremenoj povijesti, već počet diljem Azije, Afrike i Europe. Vrijednost premašuje bilijun dolara. Kineska vlada, AIIB i privatni partneri financiraju ovaj višedecenijski projekt koji ima strateški cilj: širenje kineskog utjecaja i trgovačkih tokova.
3. NEOM – Saudijska Arabija
Futuristički grad u pustinji, fokusiran na AI, zelenu energiju i luksuzni život. Prva faza gradnje, vrijedna 500 milijardi dolara, već je u tijeku, a završetak se očekuje do 2030. Projekt financira državni investicijski fond PIF. Saudijska Arabija kroz ovaj projekt pokušava diverzificirati ekonomiju i smanjiti ovisnost od nafte.
4. Chuo Shinkansen (Japan)
Superbrza maglev željeznica koja će povezati Tokio i Nagoju, a kasnije i Osaku. Vrijednost radova je 84 milijarde dolara, a završetak prve faze planiran je za 2027. Financira ga privatna kompanija JR Central. Ovo je prvi komercijalni maglev voz, i simbol japanskog tehnološkog prestiža.
5. HS2 Rail Project (Velika Britanija)
Nova željeznička veza velikih brzina između Londona i Manchestera, kroz Birmingem. Vrijednost projekta premašuje 98 milijardi dolara, uz očekivani završetak oko 2033. godine. Projekt financira britanska vlada, a cilj mu je stimulirati razvitak sjevera Engleske i smanjiti pritisak na London.
6. Jakarta–Bandung High-Speed Rail (Indonezija)
Prva brza željeznica u Jugoistočnoj Aziji, spojila je dva glavna grada Indonezije. Projekt vrijedan 7,3 milijarde dolara već je pušten u rad krajem 2023. Financira ga kinesko-indonezijski konzorcij. U pitanju je jasan znak rasta kineskog utjecaja u regiji i simbol modernizacije Indonezije.
7. Grand Ethiopian Renaissance Dam (Etiopija)
Najveći hidroenergetski objekt u Africi, vrijedan 4,8 milijardi dolara, skoro je završen. Etiopija ga financira skoro samostalno. Projekt je geopolitički osjetljiv jer utječe na tok Nila, a koristi su energetska neovisnost i potencijal za izvoz električne energije.
8. Crossrail / Elizabeth Line (London)
Nova željeznička linija kroz centar Londona, puštena u rad 2022, uz dalja proširenja u tijeku. Projekt je vrijedan 24 milijarde dolara, financiran iz javnih i lokalnih izvora. Povezuje istok i zapad grada, smanjuje gužve i ubrzava javni prijevoz.
9. GIFT City – Indija
Prva prava “pametna” poslovna zona u Indiji, zamišljena kao financijski centar i tehnološki hub. Gradnja je u tijeku, uz ulaganja preko 20 milijardi dolara. Projekat podržava indijska vlada u partnerstvu s privatnim kapitalom, a cilja privlačenje međunarodnih investicija.
10. Coastal Road Project (Mumbai, Indija)
Autocesta uz obalu Mumbaija dizajnirana je kako bi rasteretila gradski promet. Projekat od 2,1 milijardu dolara financira lokalna vlast, a završetak se očekuje 2025. godine. Bit će jedna od ključnih prometnih arterija metropole i primjer urbane mobilnosti.
Ovih deset megaprojekata svjedoči kako svijet ulazi u novu eru velikih infrastrukturnih pothvata, u kojoj se države nadmeću ne samo u brzini i veličini izgradnje, već i u tome tko će oblikovati globalne tokove – ekonomije, energije, prometa i tehnologije.
Dok Zapad ulaže u modernizaciju postojećih sustava, Azija i Bliski istok grade ispočetka – ambiciozno, futuristički i strateški promišljeno. Iza svakog gradilišta stoji mnogo više od betona i čelika: riječ je o dugoročnim vizijama, interesima i poruci – tko, zapravo, već gradi budućnost, piše Investitor.me.
(24sata.info)