Sat sudnjeg dana, simbolično odbrojavanje do izumiranja ljudi od prijetnji koje smo stvorili sami, trenutno je na 85 sekundi do ponoći, što je najbliže apokalipsi od kada je uspostavljen 1947. godine, saopćio je danas, 27. januara, panel međunarodnih naučnika “Bulletin of the Atomic Scientists”.
“Prije godinu dana, upozoravali smo da je svijet opasno blizu globalne katastrofe i da svako odlaganje promjene kursa povećava vjerovatnoću katastrofe. Umjesto da poslušaju ovo upozorenje, Rusija, Kina, Sjedinjene Američke Države i druge velike zemlje postale su sve agresivnije, neprijateljski nastrojene i nacionalističkije.
Teško stečena globalna razumijevanja se urušavaju, ubrzavajući takmičenje velikih sila u kojem pobjednik uzima sve i potkopavajući međunarodnu saradnju ključnu za smanjenje rizika od nuklearnog rata, klimatskih promjena, zloupotrebe biotehnologije, potencijalne prijetnje umjetne inteligencije i drugih apokaliptičnih opasnosti. Previše lidera postalo je samozadovoljno i ravnodušno, u mnogim slučajevima usvajajući retoriku i politike koje ubrzavaju, a ne ublažavaju ove egzistencijalne rizike. Zbog ovog neuspjeha liderstva, Bilten Odbora za nauku i sigurnost atomskih naučnika danas postavlja Sat Sudnjeg dana na 85 sekundi do ponoći, najbliže što je ikada bio katastrofi”, saopćili su, pa nastavili:
“Mirror life”
“Prošla godina je počela s tračkom nade u pogledu nuklearnih rizika, dodali su, jer je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump uložio napore da zaustavi rat između Rusije i Ukrajine, pa čak i predložio da velike sile teže “denuklearizaciji”. Međutim, tokom 2025. godine, negativni trendovi – stari i novi – su se intenzivirali, a tri regionalna sukoba u koja su uključene nuklearne sile prijete eskalacijom.
Rat između Rusije i Ukrajine obilježen je novim i potencijalno destabilizirajućim vojnim taktikama i ruskim aludiranjima na upotrebu nuklearnog oružja. Sukob između Indije i Pakistana izbio je u maju, što je dovelo do prekograničnih napada dronovima i raketama. U junu su Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenule zračne napade na iranska nuklearna postrojenja za koja se sumnjalo da podržavaju ambicije zemlje u vezi s nuklearnim oružjem. Ostaje nejasno da li su napadi ograničili te napore – ili su umjesto toga uvjerili zemlju da tajno teži nuklearnom oružju.
U međuvremenu, konkurencija među velikim silama pretvorila se u potpunu utrku u naoružanju, o čemu svjedoči sve veći broj nuklearnih bojevih glava i platformi u Kini, te modernizacija sistema za isporuku nuklearnog oružja u Sjedinjenim Američkim Državama, Rusiji i Kini. Sjedinjene Američke Države planiraju rasporediti novi, višeslojni sistem protivraketne odbrane, Zlatnu kupolu, koji će uključivati presretače bazirane u svemiru, povećavajući vjerovatnoću sukoba u svemiru i vjerovatno podstičući novu trku u naoružanju baziranu u svemiru. Kako su se ovi zabrinjavajući trendovi nastavljali, zemlje s nuklearnim oružjem nisu razgovarale o strateškoj stabilnosti ili kontroli naoružanja, a kamoli o nuklearnom razoružanju, a pitanja o proširenim obavezama SAD-a prema tradicionalnim saveznicima u Evropi i Aziji u pogledu odvraćanja navela su neke zemlje bez nuklearnog oružja da razmotre njegovo nabavljanje. Dok objavljujemo ovu izjavu, posljednji veliki sporazum kojim se ograničava broj strateškog nuklearnog oružja koje su rasporedile Sjedinjene Američke Države i Rusija, Novi START, ističe, čime se okončava skoro 60 godina napora da se ograniči nuklearna konkurencija između dvije najveće nuklearne zemlje na svijetu. Osim toga, američka administracija možda razmatra nastavak testiranja eksplozivnog nuklearnog oružja, što dodatno ubrzava obnovljenu trku u naoružanju u svemiru.
Niz negativnih trendova također je dominirao izgledima klimatskih promjena u protekloj godini. Nivo atmosferskog ugljičnog dioksida – stakleničkog plina najodgovornijeg za klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem – dostigao je novi maksimum, popevši se na 150 posto predindustrijskog nivoa. Prosječna globalna temperatura u 2024. godini bila je najtoplija u posljednjih 175 godina, a temperature u 2025. godini bile su slične. Dodavanjem slatke vode od topljenja glečera i termalnog širenja, prosječni globalni nivo mora dostigao je rekordno visok nivo. Energiziran toplim temperaturama, hidrološki ciklus postao je nepredvidljiviji, s poplavama i sušama koje su se naizmjenično mijenjale širom svijeta. Veliki dijelovi Perua, Amazonije, južne Afrike i sjeverozapadne Afrike iskusili su suše. Po treći put u posljednje četiri godine Evropa je doživjela više od 60.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Poplave u slivu rijeke Kongo raselile su 350.000 ljudi, a rekordne padavine na jugoistoku Brazila raselile su više od pola miliona ljudi. Nacionalni i međunarodni odgovori na klimatsku krizu prešli su od potpuno nedovoljnih do duboko destruktivnih. Nijedan od tri najnovija klimatska samita UN-a nije naglasio postepeno ukidanje fosilnih goriva ili praćenje emisija ugljičnog dioksida. U Sjedinjenim Državama, Trumpova administracija je u suštini objavila rat obnovljivim izvorima energije i razumnim klimatskim politikama, neumoljivo uništavajući nacionalne napore u borbi protiv klimatskih promjena.
Tokom protekle godine, razvoj u četiri oblasti prirodnih nauka povećao je potencijalno katastrofalne rizike. U decembru 2024. godine, naučnici iz devet zemalja objavili su prepoznavanje potencijalne egzistencijalne prijetnje za sav život na Zemlji: laboratorijske sinteze takozvanog “ogledalskog života” (mirror life). Ti naučnici su insistirali da se tzv. bakterije ogledala i druge ćelije ogledala – sastavljene od hemijski sintetiziranih molekula koje su zrcalne slike onih pronađenih na Zemlji, slično kao što lijeva ruka zrcali desnu ruku, ne smiju stvoriti, jer bi samoreplicirajuća zrcalna ćelija mogla vjerojatno izbjeći normalne kontrole rasta, proširiti se po svim ekosistemima i na kraju uzrokovati široko rasprostranjenu smrt ljudi, drugih životinja i biljaka, potencijalno poremetiti sav život na Zemlji. Međutim, do sada međunarodna zajednica nije došla do plana za rješavanje ovog rizika.
Istovremeno, ubrzana evolucija umjetne inteligencije predstavlja drugačiju vrstu biološke prijetnje: potencijal za dizajn novih patogena potpomognut umjetnom inteligencijom protiv kojih ljudi nemaju efikasnu odbranu. Također, zabrinutost zbog programa biološkog oružja koje sponzoriraju države produbila se zbog slabljenja međunarodnih normi i mehanizama za produktivno angažovanje tokom protekle godine. Rastuća sofisticiranost modela velikih jezika i njihove primjene u kritičnim procesima – zajedno s dugotrajnom zabrinutošću oko njihove tačnosti i sklonosti “haluciniranju” – izazvala je značajnu javnu debatu 2025. o potencijalnim rizicima vještačke inteligencije. Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kina uključuju vještačku inteligenciju u svoje odbrambene sektore, uprkos potencijalnim opasnostima takvih poteza. U Sjedinjenim Američkim Državama, Trumpova administracija je opozvala prethodnu izvršnu naredbu o sigurnosti vještačke inteligencije, što odražava opasno davanje prioriteta inovacijama nad sigurnošću. A revolucija vještačke inteligencije ima potencijal da ubrza postojeći haos i disfunkciju u svjetskom informacionom ekosistemu, pojačavajući kampanje pogrešnih informacija i dezinformacija i potkopavajući javne diskusije zasnovane na činjenicama potrebne za rješavanje hitnih velikih prijetnji poput nuklearnog rata, pandemija i klimatskih promjena.
Bilten osnovali Einstein i Oppenheimer
Ove opasne trendove prati još jedan razvoj događaja koji potkopava napore za suočavanje s velikim globalnim prijetnjama: porast nacionalističke autokratije u zemljama širom svijeta, uključujući i niz zemalja koje posjeduju nuklearno oružje. Lideri Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine uveliko se razlikuju u svojim autokratskim sklonostima, ali svi imaju pristupe međunarodnim odnosima koji favorizuju grandioznost i konkurenciju nad diplomatijom i saradnjom. Uspon autokratija sam po sebi nije egzistencijalna prijetnja, ali pristup “mi protiv njih” i nulti zbir povećava rizik od globalne katastrofe. Trenutni autokratski trend ometa međunarodnu saradnju, smanjuje odgovornost i djeluje kao ubrzivač prijetnji, čineći opasne nuklearne, klimatske i tehnološke prijetnje još težim za preokretanje.
Osnovan 1945. godine od strane Alberta Einsteina, J. Roberta Oppenheimera i naučnika Univerziteta u Chicagu koji su pomogli u razvoju prvog atomskog oružja u okviru Projekta Manhattan, Bilten atomskih naučnika stvorio je Sat Sudnjeg dana dvije godine kasnije, koristeći simboliku apokalipse (ponoć) i savremeni idiom nuklearne eksplozije (odbrojavanje do nule) kako bi prenio prijetnje čovječanstvu i planeti.
Sat Sudnjeg dana svake godine postavlja Odbor za nauku i sigurnost Biltena, u konsultaciji sa svojim Odborom sponzora, koji uključuje osam dobitnika Nobelove nagrade. Sat je postao univerzalno priznati pokazatelj ranjivosti svijeta na globalne katastrofe uzrokovane tehnologijama koje je stvorio čovjek, prenosi Radiosarajevo.
(24sata.info)