“Ovo što smo vidjeli ide naruku onima koji žele Bošnjake predstaviti kao vjersku skupinu a ne kao politički subjekt, odnosno politički narod”, naveo je u akademik Esad Duraković u komentaru na jučerašnje potpisivanje “Izjava o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i BiH” od strane 33 utjecajna Bošnjaka, uglavnom iz sfere politike. Komentar akademika Durakovića prenosimo u cjelosti.
Piše: Akademik Esad Duraković
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci je potpisana “Izjava o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i BiH” kao odgovor na zlonamjernu kampanju protiv Bošnjaka i BiH.
Inicijativa da se osude laži uperene protiv Bošnjaka, otpor mržnji i islamofobiji ne može se osporavati. Naprotiv. Živimo u svijetu ekstremnih antagonizma, fobija, agresivnosti čija žrtva su i Bošnjaci u BiH – od 1992. i genocida pa sve do ovoga dana.
Međutim, ova akcija iako je u osnovi i humana i nužna izvedena je vrlo trapavo – u tolikoj mjeri da dovodi u pitanje svoje krajnje efekte. U tom smislu ne mogu se izbjeći sljedećivažni prigovori:
1. Potpisnici su dominantno političari a to je nepodobna struktura za cilj akcije. O ovakvim pitanjima treba da se izjašnjavaju i drugi slojevi društva, posebno iz akademske zajednice, novinari, sportisti, umjetnici i td. Nikako samo ili većinski političari! U ovoj skupini ne vidim umjetnike, ne vidim nikoga iz ANUBiH, vrlo malo je profesora, nema sportista. Nadalje, pošto je riječ o univerzalnim vrijednostima za koje se potpisuju, bilo je nužno uključiti i pripadnike i drugih naroda u BiH.Znam neke vrlo važne i utjecajne ljude iz drugih naroda (čak aktivnih političara i intelektualaca) koji bi sigurno potpisali ovakvu izjavu a ona bi time dobila na snazi, na vjerodostojnosti, jer za istinu o Bošnjacima treba da se zalažu i nebošnjaci, kao i obrnuto – Bošnjaci treba da se bore za humani status svih građana BiH. Dakle, mogli su i morali su poboljšati strukturu potpisnika. Ovako liči na predizborni skup.
2. Konsekventno prethodnome, smatram da ovoj izjavi nedostaje jedan suštinski važan ton. Naime, boreći se za valjan korektan odnos prema bilo kojem narodu u BiH, nužno je naglašavati potrebu za građanskim uređenjem i funkcioniranjem države jer samo takvo uređenje aktivno djeluje i u amortiziranju nacionalnih antagonizama. Ovdje se to ne vidi.
3. Prema onome što sam zapazio, reisu-l-ulema (sa većim brojem najviših dostojanstvenika IZ) imao je centralnu poziciju u ovome činu. Izuzetno poštujem tu instituciju, osjećam se muslimanom i td., ali smatram da je ova činjenica negativna, čak je politički kontraproduktivna. Mora se znati i u skladu s tim djelovati: reis ne predstavlja narod (ovdje je riječ o narodu!) nego on predstavlja vjernike, muslimane. Zato mu nije bilo mjesto tu, uz sve poštovanje institucije. Ovo što smo vidjeli ide naruku onima koji žele Bošnjake predstaviti kao vjersku skupinu a ne kao politički subjekt, odnosno politički narod.
(24SATA.INFO)