Vojni vladari Nigera odobrili su opću mobilizaciju i rekviziciju ljudi i dobara radi borbe protiv dugotrajne džihadističke pobune, navodi se u saopćenju vlade objavljenom u subotu.
Nakon što su u julu 2023. godine u puču svrgnuli demokratski izabranog predsjednika Mohameda Bazouma, vojna hunta u Nigeru suočava se s napadima islamističkih militanata na više frontova.
Novi vladari zemlje usvojili su mjere mobilizacije i rekvizicije na sjednici vlade održanoj u petak.
“Tokom opće mobilizacije mogu se rekvirirati ljudi, imovina i usluge kako bi se doprinijelo odbrani domovine, u skladu s važećim zakonima i propisima. Dodaje se da je svaki građanin dužan da se odmah odazove svakom pozivu ili naredbi za ponovno pozivanje u službu, da bez odlaganja postupi po mjerama za odbranu domovine i da se povinuje rekviziciji”, navodi se u saopćenju vlade nakon sastanka.
Mjere su, kako se navodi, potrebne radi “očuvanja integriteta nacionalne teritorije” i “zaštite stanovništva”.
Oružani napad u Nigeru usmrtio je 34 vojnika blizu granice s Malijem. Zemlja se već deset godina bori protiv smrtonosne džihadističke pobune koju vode borci povezani s Al-Kaidom i Islamskom državom, a koja je, prema podacima organizacije ACLED koja prati sukobe, odnijela gotovo 2.000 života.
Jugoistok Nigera također je na meti Boko Harama i rivalske militantne grupe ISWAP.
Plan mobilizacije dolazi pet godina nakon što je Niger udvostručio broj pripadnika vojske na 50.000 vojnika i povećao starosnu granicu za penzionisanje viših oficira s 47 na 52 godine.
Vlada je također pozvala građane da daju “dobrovoljne” doprinose fondu osnovanom 2023. godine, koji pomaže finansiranje vojne opreme i poljoprivrednih projekata.
Ubrzo nakon preuzimanja vlasti, hunta je zatražila od francuskih i američkih vojnika, koji su se borili protiv džihadista, naročito na zapadu zemlje, da napuste Niger.
Niger, Mali i Burkina Faso, sve tri zemlje pod vojnom vlašću, formirali su zajedničke antidžihadističke snage od 5.000 vojnika, piše klix.
(24sata.info)