Na Kosovu će se u nedjelju, 28. decembra, održati vanredni parlamentarni izbori, nakon deset mjeseci najdublje institucionalne krize od proglašenja nezavisnosti.
Zbog političkog zastoja Kosovo gubi stotine miliona eura međunarodne pomoći, dok će ga istovremeno četiri izborna procesa održana ove godine koštati oko 30 miliona eura.
Na izborima učestvuje 17 političkih stranaka, tri koalicije, dvije građanske inicijative i jedan nezavisni kandidat. Među njima je i Pokret Vetëvendosje (Samoopredjeljenje), koji se takmiči u koaliciji s tri stranke: GUXO-om, Alternativom i Albanskom demokršćanskom strankom (PSHDK).
Upravo je Vetëvendosje, predvođen Albinom Kurtijem, na izborima u februaru osvojio najviše glasova, ali premijer u tehničkom mandatu nije uspio formirati novu vladu niti osigurati parlamentarnu većinu. Prema kosovskom ustavu, predsjednik Skupštine mora biti izabran prije nego što pobjednik izbora može započeti formiranje vlade.
Kurti je na vlasti više od pet godina, a na izborima 9. februara 2025. osvojio je oko 42 posto glasova. Ipak, u Skupštini je osigurao samo 56 od ukupno 120 zastupničkih mjesta. Time je postao prvi pobjednik izbora u historiji Kosova kojem nije pošlo za rukom osigurati parlamentarnu većinu. Njegovoj stranci, koja ima 48 zastupnika, nedostajalo je najmanje pet glasova. Protiv njega glasala su 52 zastupnika, dok su se četiri suzdržala.
Proces izbora predsjednika Skupštine trajao je više od pola godine, uz više od pedeset krugova glasanja, uključujući i odluke Ustavnog suda, da bi krajem augusta Dimal Basha konačno bio izabran za predsjednika Skupštine.
Nakon što potpredsjednik Pokreta Samoopredjeljenje (LVV) Glauk Konjufca 19. novembra nije uspio osigurati potrebne glasove za formiranje nove vlade, predsjednica Kosova Vjosa Osmani raspisala je nove izbore.
Na izborima će učestvovati i koalicija „PAI – PDAK – LPB“, koju čine Aškalijska stranka za integraciju (PAI), Demokratska stranka Aškalija Kosova (PDAK) i Pokret za saradnju (LPB).
U koaliciji „VAKAT“ nastupit će Demokratska stranka Bošnjaka (DSB), Bošnjačka stranka Kosova (BSK) i Demokratska stranka domovine (DSV).
Prema riječima glasnogovornika Centralne izborne komisije (CIK) Velmira Elezija, Demokratska stranka Kosova, Demokratski savez Kosova, Savez za budućnost Kosova i Socijaldemokratska inicijativa na izbore izlaze samostalno.
Samostalno će na izbore izaći i Srpska lista, najjača srpska politička opcija koju podržava zvanični Beograd i sestrinska stranka vladajuće Srpske napredne stranke, kao i niz drugih političkih subjekata: Stranka kosovskih Roma, Jedinstvena goranska partija, Za slobodu, pravdu i opstanak, Demokratska turska stranka Kosova, Liberalna partija Egipćana, Ujedinjena romska partija Kosova, Socijaldemokratska unija (SDU), Nova demokratska inicijativa Kosova, Fjala, Nova demokratska stranka, Napredni romski pokret Kosova, Alijansa za budućnost Kosova, Kosovski savez i Nisma.
Kosovo od proglašenja nezavisnosti potresaju politički preokreti, ekonomske poteškoće i dugotrajna borba za međunarodno priznanje. Izbori u decembru četvrti su izborni proces ove godine u jednoj od najsiromašnijih evropskih država, koja pritom troši milione eura na izbore.
Prema zvaničnim podacima, stopa nezaposlenosti na Kosovu iznosi više od 25 posto, oko petine stanovništva živi ispod granice siromaštva, a posljednjih godina zemlju je napustio veliki broj, uglavnom mladih ljudi.
Zbog institucionalne krize Kosovo je izgubilo i subvencije Evropske unije u iznosu od oko 820 miliona eura koje su mu već bile dodijeljene, a nije bilo u mogućnosti usvojiti budžet za 2026. godinu, provesti reforme pravosuđa niti donijeti ključne ekonomske zakone.
Evropska unija, kojoj se Kosovo namjerava pridružiti, krajem januara ukinut će kaznene mjere uvedene 2023. godine zbog poticanja etničkih tenzija na sjeveru zemlje, kada su albanski gradonačelnici preuzeli vlast u četiri općine, što je dovelo do protesta Srba i sukoba s vojnicima KFOR-a.
Iako je ukidanje kaznenih mjera na Kosovu dočekano s odobravanjem, pojedini analitičari smatraju da će se politička kriza nastaviti i nakon izbora te predviđaju da će Pokret Samoopredjeljenje ponovo osvojiti najviše glasova, ali nedovoljno za samostalno formiranje vlasti, piše Fena.
(24sata.info)
