Građanska inicijativa „Mostarski krug“ oglasila se nakon histerije hrvatskih političkih predstavnika i udruženja.
Njihovo saopćenje prenosimo u cjelosti:
“Povodom polemike između Udruženja „Mostarski krug“ i Marija Kordića, reagovalo je i tzv. „Glavno vijeće ili glavni stan – Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine“, sa sjedištem na adresi „Trg hrvatskih velikana“, u zgradi „Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače“.
Cjelokupno saopštenje pomenute organizacije ocjenjujemo kao pokušaj podizanja tenzija unutar hrvatskog naroda – pravno neutemeljen i politički neozbiljan.
Ta nevladina udruga obmanjuje domaću i međunarodnu javnost tvrdnjama da Mostarski krug ne priznaje prava Hrvata zagarantirana Ustavom – što nije tačno.
Naše primjedbe odnose se isključivo na ono na što nemate pravo: uzurpaciju zajedničke imovine građana Grada Mostara – Bošnjaka, Srba i Ostalih.
Nekadašnji Dom mladih na Rondou, neposredno nakon rata, oduzet je Gradu Mostaru i pretvoren u jednonacionalnu instituciju, čije je ime ne samo promijenjeno nego i naglašeno istaknuto na pročelju zgrade – Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača. To je jedan od drastičnih primjera kako je sve što je bilo zajedničko u Mostaru planski i jednostrano prisvajano kao isključivo „nacionalno“.
Također, nemate pravo uzurpirati zemljište u centralnoj gradskoj zoni bez zakonitih dozvola i odluka Gradskog vijeća, niti ignorirati druga dva konstitutivna naroda namećući naziv Hrvatsko narodno kazalište Mostar. Iako se finansira novcem poreskih obveznika Republike Hrvatske te sredstvima Vlade Federacije BiH, Kantona i Grada – dakle sredstvima svih građana dvije države – objekat nosi ekskluzivni nacionalni predznak.
Molimo kolege iz nevladine udruge HNS da naš Mostarski krug ne predstavljaju kao „projugoslavene“, „fundamentaliste“ ili zagovornike politike „jedan čovjek – jedan glas“, s tezama koje služe isključivo mobilizaciji biračkog tijela pred izbore.
Mi smo Mostarci koji se zalažu za državu punih prava i sloboda, za jednakopravnost svih naroda i građana te za puno poštivanje kulturnih i vjerskih različitosti.
Naša rasprava odnosi se isključivo na principe zakonitosti, jednakosti i poštivanja demokratskih standarda – a ne na osporavanje bilo čijih kolektivnih ili individualnih prava.
Zato poručujemo i vama i javnosti: u najvećem multietničkom gradu u Bosni i Hercegovini nećete silom uzurpirati imovinu svih građana i proglašavati je isključivo „hrvatskom“.
Smatramo da su ovakvi jednostrano nametnuti nazivi suprotni principima jednakopravnosti u najvećem multietničkom gradu u Bosni i Hercegovini.
Pokrenut ćemo, naravno, sudske procedure i inicijative za ocjenu ustavnosti svih spornih odluka.
Na kraju, umjesto polemike, navodimo mišljenje ustavnog eksperta:
Prof. dr. Davor Trlin, ekspert ustavnog prava, za Slobodnu Bosnu (27. 02. 2026):
Zahtjevi građana različitih nacionalnih pripadnosti za uklanjanje nacionalnih prefiksa iz naziva javnih ustanova (poput „hrvatski“ u Mostaru) opravdani su iz perspektive jednakosti i nediskriminacije, posebno kada se te ustanove finansiraju iz budžeta koji puni novac svih građana BiH. Ustav BiH (član II/4) jamči zabranu diskriminacije na osnovu etničke pripadnosti, a Evropska konvencija o ljudskim pravima (član 14 i Protokol 12), koju BiH primjenjuje direktno, ističe da javne institucije moraju biti inkluzivne i ne smiju favorizirati jednu etničku grupu na štetu drugih.
Ako ustanova poput Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru ili Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača nosi etnički prefiks, a koriste je i finansiraju svi građani (Bošnjaci, Srbi, Ostali), to može stvarati osjećaj isključenosti i diskriminacije, jer implicira da je institucija „namijenjena“ samo jednom narodu. Ovo je posebno problematično u multietničkim gradovima poput Mostara, gdje su etničke podjele i dalje duboke.
Iz pravne perspektive, takvi nazivi nisu nužno protivustavni ako su dio kulturne autonomije konstitutivnih naroda (kako HNS tvrdi, pozivajući se na načelo konstitutivnosti), ali mogu biti suprotni duhu jednakosti ako se finansiraju javnim sredstvima bez odgovarajuće inkluzivnosti.
Ustavni sud BiH je u više odluka naglasio da nazivi moraju odražavati multietnički karakter društva, a ne promovirati dominaciju jedne grupe. Građanske inicijative poput „Mostarskog kruga“ (koja je u februaru 2026. zatražila uklanjanje prefiksa „hrvatski“ nakon reakcije OHR-a na „Srpsku kuću“ u Brčkom) imaju solidnu osnovu, jer se pozivaju na princip jednakosti i integracije, slično kao što je OHR intervenisao u Brčkom kako bi se osigurao neutralan naziv javnih objekata.
Uklanjanje „hrvatskog“ prefiksa u Mostaru ne bi značilo brisanje hrvatskog identiteta, već osiguranje da javne ustanove budu dostupne svima bez etničkog obilježja – kulturne institucije mogu ostati, ali pod neutralnim nazivima, dok bi privatne ili etnički specifične organizacije mogle zadržati prefiks ako se ne finansiraju iz budžeta”, navodi se u saopćenju “Mostarskog kruga”.
(24sata.info)