Jeste li se ikada probudili s osjećajem da vas “sve boli”, iako niste imali naporan fizički trening? Ako se taj osjećaj poklopi s naglim padom temperature ili dolaskom kiše, niste jedini.
Ova pojava poznata je kao meteoropatija, stanje u kojem promjene vremenskih prilika snažno utječu na organizam, izazivajući niz neugodnih simptoma – od bolova u mišićima i zglobovima, preko glavobolje, do razdražljivosti i promjenjivog raspoloženja. Iako je ljudski organizam adaptabilan, nagle oscilacije temperature, tlaka zraka i vlažnosti mogu ozbiljno uzdrmati našu unutarnju ravnotežu.
Kad se bioritam poremeti
Ljudski organizam funkcionira po precizno usklađenim biološkim satovima. Jedan od najvažnijih je cirkadijalni ritam, koji regulira tjelesnu temperaturu, krvni tlak, lučenje hormona te ciklus spavanja i budnosti.
Kada dođe do naglih promjena u vanjskoj sredini, tijelo se mora brzo prilagoditi novim uvjetima. Dok se ta adaptacija ne dogodi, dolazi do disbalansa koji osjećamo kao nelagodu ili bol.
Zašto nas boli tijelo?
Bolovi u mišićima i zglobovima koji se javljaju prilikom promjene vremena najčešće su povezani s tri faktora:
Povećanom vlagom u zraku.
Padom atmosferskog tlaka.
Prolaskom frontalnih sustava.
Ovi faktori mogu utjecati na živčani sustav, cirkulaciju i upalne procese u tijelu. To je posebno izraženo kod osoba koje imaju stare ozljede, reumatske tegobe ili kronične bolesti. Kod njih se simptomi često pojačavaju pred samu promjenu vremena ili neposredno nakon nje.
Simptomi stižu i dva dana ranije
Zanimljivo je da reakcije ne moraju nastupiti istovremeno s kišom ili vjetrom. Kod mnogih ljudi simptomi počinju od nekoliko sati do dva dana ranije, dok prilagođavanje organizma može trajati i do četiri dana.
U tom periodu mogu se javiti umor, nesanica, glavobolja, pad koncentracije i famozni bolovi u cijelom tijelu.
Ko je najugroženiji?
Iako starije osobe i kronični bolesnici generalno burnije reagiraju, meteoropatske tegobe nisu rezervirane samo za njih. Mogu se javiti i kod inače zdravih ljudi koji su osjetljiviji na vanjske utjecaje.
Toplo i vlažno vrijeme: Često izaziva malaksalost i pad energije.
Nagli prijelazi (toplo-hladno): Mogu dovesti do bolova, nervoze i osjećaja opće slabosti.
Problem nastaje kada se tijelo navikne na preveliki komfor (klimatizirani prostori, grijanje) i izgubi sposobnost brze adaptacije. Nedovoljno kretanja i boravka na svježem zraku dodatno smanjuju tu prirodnu prilagodljivost.
Kako si pomoći?
Ne možemo utjecati na vrijeme, ali možemo na vlastitu otpornost. Stručnjaci savjetuju:
Redovita fizička aktivnost: Svakodnevne šetnje bez obzira na vremenske prilike ključne su za “treniranje” krvnih žila i termoregulacije.
Praćenje biometeorološke prognoze: Ovo je posebno važno za osjetljive grupe kako bi mogle planirati aktivnosti.
Izlazak iz zone komfora: Izbjegavajte pretjerano grijanje ili hlađenje prostorija kako razlika u odnosu na vanjsku temperaturu ne bi bila preveliki šok za organizam.
Bol u cijelom tijelu prilikom promjene vremena je signal da organizam reagira i pokušava pronaći novu ravnotežu. Razumijevanje tog procesa prvi je korak ka ublažavanju tegoba, prenosi N1