Novo istraživanje provedeno na 135.000 ljudi iz više zemalja pokazalo je da samo pet minuta dodatne umjerene fizičke aktivnosti i 30 minuta manje sjedenja dnevno može smanjiti rizik od prijevremene smrti i produžiti život milionima ljudi.
Istraživanje na uzorku od 135.000 osoba iz Velike Britanije, SAD-a, Norveške i Švedske ukazalo je na to da i minimalne promjene životnih navika mogu imati značajan utjecaj na dužinu života. Do sada su dokazi o smanjenju broja prijevremenih smrti uglavnom polazili od pretpostavke da svi moraju ispuniti propisane ciljeve fizičke aktivnosti, zanemarujući korist od čak i manjih pomaka.
Umjerena fizička aktivnost, poput brzog hodanja dodatnih pet minuta dnevno, povezana je s procijenjenim smanjenjem rizika od smrti od oko 10 posto. Istraživači Norveške škole sportskih nauka utvrdili su i da smanjenje sedentarnog vremena za 30 minuta dnevno prati procijenjeno smanjenje svih smrtnih ishoda za oko 7 posto. Najveća korist uočena je kod najmanje aktivnih 20 posto populacije, ukoliko bi upravo oni povećali svoju aktivnost za pet minuta dnevno. Rezultati su objavljeni u časopisu Lancet.
Autori rada naglasili su da ove nalaze ne treba tumačiti kao lični savjet, odnosno konkretne preporuke vježbanja za pojedince, već kao pokazatelj potencijalno ogromne koristi za stanovništvo u cjelini, prenosi Klix.
Prof. Aiden Doherty s Nuffield odjela za populacijsko zdravlje Univerziteta u Oxfordu, koji nije učestvovao u istraživanju, za The Guardian ocijenio je analizu kao “izvrsnu” i označio je kao “veliki iskorak” u odnosu na postojeće dokaze. On je pojasnio da rad ukazuje kako bi se do 10 posto svih prijevremenih smrti moglo spriječiti kada bi svi ljudi napravili male i realne pomake, poput pet dodatnih minuta umjerene fizičke aktivnosti dnevno. Dodao je i da bi smanjenje vremena sjedenja za 30 minuta dnevno vjerovatno dovelo do manjeg, ali i dalje značajnog broja spriječenih smrtnih slučajeva.
Daniel Bailey, predavač za područje sedentarnog ponašanja i zdravlja na Univerzitetu Brunel u Londonu, koji također nije bio dio istraživačkog tima, istakao je da je posebno ohrabrujući nalaz upravo to da samo pet minuta više umjerene aktivnosti na dan može spasiti živote. Naglasio je da bi to trebalo biti ostvarivo za većinu ljudi, čak i za one koji se trenutno bave vrlo malom količinom fizičke aktivnosti.
On je objasnio da su umjerene aktivnosti one koje nas tjeraju da dišemo nešto ubrzanije i da se osjećamo toplije. Kao primjere je naveo brzu šetnju, kućne poslove ili vrtlarenje. Za smanjenje sjedenja za 30 minuta dnevno, dio tog vremena se može zamijeniti laganim aktivnostima, poput sporog hodanja ili “šetkanja” po kući.
Paralelno s tim, drugo istraživanje objavljeno u časopisu eClinicalMedicine pokazalo je da kombinacija manjih poboljšanja sna, fizičke aktivnosti i prehrane također može biti povezana s dužim životnim vijekom. Kao ilustraciju, autori navode da bi dodatnih pet minuta sna, dvije minute umjerene do snažno intenzivne fizičke aktivnosti – poput brzog hodanja ili penjanja stepenicama – te pola porcije povrća više dnevno moglo značiti jednu dodatnu godinu života za osobe s najlošijim navikama povezanim sa snom, fizičkom aktivnošću i ishranom.
Stručnjaci sa Univerziteta u Sydneyu prikupili su podatke o nivou fizičke aktivnosti, načinu ishrane i obrascima sna gotovo 60.000 učesnika u okviru UK Biobank studije. U poređenju s osobama koje su imale najlošije navike spavanja, aktivnosti i prehrane, optimalna kombinacija ovih ponašanja – sedam do osam sati sna dnevno, više od 40 minuta umjerene do snažne fizičke aktivnosti dnevno i zdrava prehrana – bila je povezana s gotovo deceniju dužim životnim vijekom.
(24sata.info)