Litvanska obavještajna služba objavila je u petak u godišnjoj procjeni sigurnosnih prijetnji da Rusija jača vojne jedinice na granici s NATO-om, uključujući one s borbenim iskustvom iz Ukrajine, koje bi potencijalno mogla koristiti u sukobu s NATO-om nakon završetka rata u Ukrajini.
Procjena navodi da, ukoliko se sankcije ukinu, Rusija bi za šest godina mogla biti spremna za vojni sukob širokih razmjera s NATO-om. Prema izvještaju, Moskva planira povećati vojsku za 30 do 50 posto u odnosu na razinu prije rata, uz modernizaciju opreme i obnovu strateških rezervi oružja i streljiva.
Ruski ciljevi, kako navode litvanski obavještajci, ostaju narušavanje europske moći i potpuna kontrola nad Ukrajinom. Povećana proizvodnja oružja, uz podršku Kine, smanjila je ovisnost Rusije o zapadnoj tehnologiji, što bi, po završetku rata, moglo imati implikacije za globalnu sigurnost.
Hibridne prijetnje kritičnoj infrastrukturi
Litvanija koja graniči s Rusijom i Bjelorusijom, te je članica NATO-a i EU, navodi da Rusija i ruske službe predstavljaju prijetnju kritičnoj infrastrukturi Europe. Primjerice, eksplozije paketa u 2024. godini okrivljene za rusku vojnu obavještajnu službu ukazuju na potencijalnu prijetnju ljudskim životima.
No, kvarovi na plinovodima, energetskim kablovima i telekomunikacijama u Baltičkom moru od 2023. nisu ocijenjeni kao namjerni incidenti, prema litvanskim izvorima. Baltičke nacije ostaju u visokoj pripravnosti, a NATO je obećao pojačati prisutnost u regiji.
Finska je 2023. godine otkrila sidro koje je oštetilo plinovod između Estonije i Finske i optičke kablove, za koje se sumnja da pripada kineskom kontejnerskom brodu. Incident je i dalje pod istragom, a finske vlasti nisu potvrdile je li riječ o nesreći ili namjernoj akciji.
Mindaugas Mazonas, šef litvanske vojne obavještajne službe, izjavio je da njihova služba nije provodila istragu kvarova, te da su incidenti ocijenjeni kao nenamjerni, pišu Vijesti.
(24sata.info)