Januar je mjesec kada grijanje radi gotovo bez pauze. Ipak, topliji dom ne znači nužno i zdraviji ili ugodniji. Previsoka temperatura može izazvati umor, glavobolju, suvu kožu i veće račune za energiju, dok preniska utiče na koncentraciju, san i imunitet. Ravnoteža je ključ.
U nastavku su preporuke koje se koriste širom Evrope, prilagođene svakodnevnom porodičnom životu.
Dnevni boravak: 20–22°C (danju)
Ovo je prostor u kojem se najviše boravi, ali i u kojem se tijelo najlakše prilagođava promjenama temperature.
Idealna temperatura: 21°C
Ako se mnogo krećete ili imate više ljudi u prostoru – može i 20°C
Više od 22°C često je nepotrebno i brzo “zagušuje” prostor
Kuhinja: 18–20°C
Kuhinja se zagrijava sama tokom kuvanja.
Optimalno: 19°C
Dodatno grijanje često nije potrebno
Spavaća soba (odrasli): 16–18°C (noću)
Niža temperatura doprinosi kvalitetnijem snu.
Idealno: 17°C
Previše topao vazduh remeti dubok san i isušuje disajne puteve
Dječija soba: 18–20°C (danju i noću)
Djeca su osjetljivija na temperaturne oscilacije.
Bebama i maloj djeci: 19–20°C
Starijoj djeci: 18–19°C
Redovno provjetravanje je važno, čak i zimi
Kupatilo: 22–24°C (kratko, po potrebi)
Toplije kupatilo je prijatno, ali samo dok se koristi.
Nema potrebe da bude stalno zagrijano
Kratkotrajno povećanje temperature je sasvim dovoljno
Hodnici i pomoćne prostorije: 15–17°C
Provjetravanje zimi: kada i koliko često
Provjetravanje je neophodno i tokom zimskih mjeseci, čak i kada su temperature niske. Preporučuje se kratko i intenzivno provjetravanje – otvaranje prozora širom na 5 do 10 minuta, 2 do 3 puta dnevno. Najbolje je provjetravati ujutru nakon buđenja, tokom dana kada se najviše boravi u prostoru i uveče prije spavanja. Ako je moguće, kratko otvaranje prozora u više prostorija istovremeno omogućava bržu razmjenu vazduha bez značajnog hlađenja zidova i namještaja.
Zimi se u zatvorenim prostorima brzo nakupljaju ugljen-dioksid, vlaga i štetne čestice, posebno u domovima gdje se kuva, suši veš ili boravi više ljudi. Redovno provjetravanje smanjuje rizik od kondenzacije i pojave buđi, poboljšava kvalitet sna i koncentraciju, te doprinosi zdravijem disanju. Kratko provjetravanje troši znatno manje energije nego stalno držanje prozora “na kip”.
Noćno snižavanje temperature
Snižavanje temperature tokom noći za 2–3 stepena:
poboljšava kvalitet sna
smanjuje potrošnju energije
ne utiče negativno na zdravlje
Vlažnost vazduha – često zaboravljen faktor
Idealna vlažnost u zagrijanom prostoru je 40–60%.
Suv vazduh može izazvati kašalj, suvu kožu i iritaciju očiju
Pomažu ovlaživači, ali i jednostavne mjere: posude s vodom, sobne biljke i redovno provjetravanje
Najčešće greške u grijanju doma
Pregrijavanje prostora “za svaki slučaj”
Držanje iste temperature danju i noću
Potpuno zatvaranje ventilacije i izbjegavanje provjetravanja zimi
Grijanje prostorija koje se rijetko koriste
Zanemarivanje vlažnosti vazduha
Toplina doma ne mjeri se brojem stepeni, već osjećajem ugodnosti, zdravim vazduhom i racionalnom potrošnjom energije, prenosi N1.
(24sata.info)